Pretraga tekstova
Berba se obavlja u punoj zrelosti jer plod koji dozrijeva nakon berbe, tijekom čuvanja, ne postiže optimalnu kvalitetu.
Borovnica počinje rađati u trećoj godini nakon sadnje, a početni prinosi su oko 300 do 400 grama po grmu. Ukoliko su korištene trogodišnje dobro razvijene sadnice plodonošenje može početi i godinu dana ranije sa sličnim prinosima. Grm u punom rodu, poslije šeste godine, daje od pet pa do osam kilograma plodova odnosno oko 15 t/ha.
Razdoblje od kraja cvjetanja do zrenja kod borovnice traje od 40 dana za rane do 70 dana za kasne sorte. U našim uvjetima sazrijevanje počinje krajem lipnja (Early blue) i traje do sredine kolovoza (herbert i coville). Kod većine sorti sazrijevanje je neravnomjerno, one se beru od tri do osam puta u sezoni, pa se berba koja se obavlja na svakih pet do 10 dana može produžiti na četiri do pet tjedana.
Plodovi na prvim grozdovima su najkrupniji i najkvalitetniji. Većina plodova od trenutka dobivanja plavoružičaste boje pa do potpuno plave poveća krupnoću za oko 25 do 30 posto. Zato se berba obavlja u punoj zrelosti, jer plod koji dozrijeva poslije berbe, tijekom čuvanja, ne postiže optimalnu kvalitetu. Zakašnjela berba riskira venuće i opadanje plodova.
Jedan radnik može ubrati od pet do sedam kilograma plodova za jedan sat pa i do 10 kilograma, odnosno od 40 do 70 kg dnevno, a vješti berači i do 100 kilograma. Oni beru s obje ruke u prihvatnu posudu, koja je ovješena na struku. Pri berbi nastojati da se što više pepeljka zadrži na plodu jer mu daje lijep izgled i svježinu. Najbolje je brati u plastične ili kartonske posudice odgovarajuće zapremine - 0,5 kg, 125 grama i 250 grama, koje će ići direktno na tržište.
Borovnica: Sadnjom više sorti osigurat ćete dugotrajnu berbu
Ubrani plodovi se odlažu na zasjenjeno i hladno mjesto, a posebno kada su veće vrućine jer se dobro zreli plodovi vrlo brzo kvare. Više malih posudica pakira se u plitke otvorene letvarice ili kartonske kutije, u kojima se borovnica transportira do tržišta. Zreli plodovi namijenjeni preradi beru se u plastične ili drvene plitke otvorene letvarice, zapremine četiri ili šest kilograma.
Plodovi borovnice za upotrebu u svježem stanju se moraju kalibrirati u dvije kvalitetne kategorije - prve i druge.
Strojna berba izvodi se na velikim plantažama (česta je u SAD-u) te ima niz prednosti (jeftinija berba, veći učinak, lakša organizacija berbe, berba noću i dr.) ali i nedostataka - veliki su gubici pri berbi, otresa se dio zelenih bobica, oštećenja grma i dr.
Radi lakše berbe i ujednačenijeg zrenja izvodi se prskanje etefonom (2.000 ppm) pred berbu. Cijena tako obranih borovnica je niža od ručno branih.
Čuvanje plodova obavlja se na suhom i hladnom mjestu. Za kratkotrajno čuvanje, od jedan do tri dana, povoljna je temperatura od 12 do 15 stupnjeva Celzijusa. Ako razlika između vanjske i unutarnje temperature iznosi više od 10 stupnjeva, plodovi postaju vlažni i manje čvrsti. Iz tih razloga treba ih skladištiti u drvenim sanducima ili letvaricama, a izbjegavati plastičnu ambalažu.
Za čuvanje plodova tijekom tri do četiri tjedna preporučuju se temperature od dva do četiri stupnjeva Celzijusa. Temperatura ne smije padati ispod dva stupnja, jer može doći do propadanja plodova. Čuvanje se može obavljati u hladnjačama, koje se koriste za čuvanje plodova jabuke, kruške, breskve i drugih.
Za dugotrajno čuvanje bolje su sorte koje u punoj zrelosti imaju više kiselina kao što su elliott ili brigitta blue. Truljenje i propadanje plodova počinje uglavnom kroz peteljkin otvor, pa je njegova veličina vrlo bitna sortna karakteristika.
Tagovi
Berba borovnice Ručna berba Zrelost ploda Čuvanje borovnice Strojna berba Pakiranje borovnice
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !