Bistrica se vraća, ali budite oprezni jer nije sve kao prije?

Šljiva bistrica, u narodu poznata i kao bosanka, mađarka/ica, debelica, požegača, savka, predstavlja slatko kiselkastu sortu vrhunske kvalitete. Posljednjih godina sve više se vraća na parcele, iako je osjetljiva na šarka virus. I nije samo šljiva u pitanju, proizvođači se sve češće odlučuju na sadnju autohtonih sorti i jabuka, krušaka, trešanja i ostalih vrsta voća.

Najbolja je sorta šljiva

Najčešće se za sadnju bistrice odlučuju stariji stanovnici koji odlaze u mirovinu, ili se pripremaju za nju. Razlog je taj što su, kao mali, navikli na okus ove sorte koji je nenadmašan u svijetu šljiva jer se nijedna ne može usporediti s njom, kada je riječ o kvaliteti za pravljenje pekmeza, džemova i, posebno - rakije. Često se kao objašnjenje može čuti i to da se, u njihovo vrijeme šljive nisu ni sa čim tretirale, a rađale su svake godine.

Međutim, prije skoro 50 godina, pojavio se šarka virus koji je napravio kaos u svijetu šljivarstva jer je došlo do masovnog oboljevanja i krčenja bistrice koja je najosjetljivija na njega. Unatoč tome, došlo je do zasićenja trenutnih ili budućih proizvođača s postojećim sortimentom, iako se od većine sorti može praviti dobra rakija, a mnoge su pogodne i za potrošnju u svježem stanju.

Ohrabruje podatak i da mlađi ljudi sve više sade bistricu. 

Koje korake poduzeti prije sadnje?

Zdrav sadni materijal ključna je polazna točka za podizanje novog nasada. Podloga je ringlov koji je inače domaćin virusu. Međutim, očišćena od virusa, može se saditi bez straha.

Mlada stabla ne treba saditi blizu starih, zaraženih. Na parceli na kojoj su iskrčena stara, zaražena stabla, nove sadnice ne bi trebalo saditi barem pet godina.

Bez obzira na dezinfekciju rupa nastalih vađenjem korijenja starih šljiva, nije dobro ako se sade izdanci koji rastu pored starijih stabala jer su i oni zaraženi virusom.

Prije sadnje novih, deblje korijenje na sadnici se malo skrati, dezinficira u kanti vode u kojoj je otopljen bakar, stajnjak i zemlja, a zatim se pristupa sadnji. Vrh bi trebalo orezati nakon sadnje na visinu od minimalno 120 centimetara, kako bi se potaknulo grananje.  

Kako orezati bistricu?

Najviše voli oblik kotlaste vaze. Dakle, unutrašnjost mora biti skoro čista, s jednogodišnjim i dvogodišnjim grančicama, a sortna karakteristika joj je da više rađa na obodu krošnje. Zato tu treba biti više dvogodišnjih i trogodišnjih grančica koje na sebi imaju mješovite pupoljke. Također je sortna karakteristika i prisustvo trnovitih izraštaja koji mogu smetati prilikom rezidbe i berbe plodova, zbog čega je poželjno da se tijekom rezidbe koriste naočale i rukavice.

Mnogi proizvođači žale se da plodovi opadaju neposredno prije berbe. Krivac za to je šarka virus koji uzrokuje i prijevremeno plavljenje. Posljednjih godina i suša je zaslužna za opadanje, kao i izostanak navodnjavanja i zaštite stabala.

Šarka šljive je neizlječiva, kako je spriječiti?

Prvo se proizvođači moraju osloboditi mišljenja da se bistrica ne mora tretirati. To nije točno jer bolje rađa ako se prihranjuje stajnjakom, mineralnim ili vodotopivim gnojivima i tretira protiv šljivine osice u procvjetavanju (kada opadne 2/3 cvijeta). Isto se obavljaju i tretmani protiv dvije generacije savijača, odnosno, crvljivosti plodova.

Dakle, u jesen i rano proljeće oko stabala rasipa se stajnjak i mineralno gnojivo a kristalonima s više fosfora i kalija stabla se tretiraju tijekom listanja i cvjetanja voćaka. Mogu se dodati i u procvjetavanju, zajedno s insekticidima. Tijekom ljeta, u lipnju i srpnju, također se obavlja prihrana kristalonima, a u srpnju se ponovno može dodati NPK gnojivo s više fosfora i kalija, kako bi se kompenziralo veliko gubljenje hranjiva u slučaju velike rodnosti stabla.