Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita od mraza
  • 02.04.2022. 12:00

Biostimulatori u zaštiti maline od mraza - dobije se više nego što se uloži?

Na pitanje, koji je, kada se sve uzme u obzir, sustav zaštite od mraza bolji, malinar Željko Jakovljević nema nedoumica - biostimulatori sigurno!

Foto: Depositphotos/[email protected]
  • 310
  • 44
  • 0

Kasni proljetni mrazevi mogu ugroziti i urod malina, a izmrzavanje je problematično kada biljka nespremna uđe u proces fiziološkog mirovanja. To se prije svega događa, objašnjava stručnjak za bobičasto voće Aleksandar Leposavić, zbog prekomjernog prihranjivanja, gnojidbe, zalijevanja vodom ili produženja vegetacija kada još uvijek nadzemni prirasti nisu dovoljno sazreli.

Kako bi voćari zaštitili svoje nasade od ove vremenske nepogode primjenjuju sustav zadimljavanja, orošavanja ili umjetne kiše, postavljaju protugradne mreže sa "keep-in-touch" sustavom, ali i koriste biostimulatore.

Jesu djelotvorni, ali nisu "čarobne vodice"

Kada govorimo o posljednjem, riječ je o fiziološki aktivnim tvarima koje biljkama pomažu u rastu i razvoju. Ali ne samo to. Poboljšavaju metabolizam i diobu stanica, potpomažu vegetativni razvoj i pojačavaju otpornost biljke na nepovoljne klimatske uvjeti i bolesti.

"Djelotvorni su, ali dobar efekt daju uz primjenu svih potrebnih mjera njege i zaštite nasada. No, ako se pretjera ili postoji ta neka neproporcionalnost u rastu izdanaka, uslijed pregnojenosti, prekomjernog zalijevanja u određenoj mjeri - nisu čarobne vodice da bi anulirale sve propuste u tehnološkoj nedisciplini", realan je Leposavić.

Biostimulatori djeluju najbolje u suradnji sa svim ostalim agrotehničkim mjerama (foto: J. Gajić Đokić)

To su preparati na bazi aminokiselina, algi, hormona, bakterija i primjenjuju se najčešće s ciljem eliminacije štetnog utjecaja stresa na biljku. A, ono što naglašava naš sugovornik je da se uvijek biraju oni na bazi hormona biljnog porijekla, a nikako životinjskog - koji su, inače, i zabranjeni za registraciju.

"Treba voditi računa, budući da je većina tih sredstava fotonestabilna odnosno efekt se smanjuje ako se primjenuje sredstvo pri jakom osunčavanju. Također, dobar dio tih sredstava se ne smije koristiti ako se primjenjuju akaricidi - sredstva protiv grinja, jer dobar dio tih biostimulatora nije kompatibilan i ne treba ih primjenjivati u istoj smjesi."

Stimulacija hormona

Kako zapravo, na primjer, preparat na bazi algi djeluje na biljku, pojasnio nam je diplomirani inženjer poljoprivrede Slavko Kesić.

"Imamo preparat visoko koncentrirane otopine čiste smeđe alge, koji koristimo za stresne uvjete abiotičkih i biotičkih faktora, pa tako i kod zaštite od mraza. Kemijski sastav alge je takav da je bogata aminokiselinama, oksidima, giberelinima. Suština je da ona stimulira hormone. Dakle, biljka ima u sebi hormone rasta, a one iz alge prepoznaje kao svoje u fazi pred cvjetanje i stimulira se", objašnjava nam Kesić i dodaje da budući da je kemijska struktura slična, samim tim daje učinke i u ostalim fazama - bolje oplodnje, boljeg roda i kvalitete.

Mraz i snijeg na malinjacima u svibnju 2020. godine (foto: Z. Gligorijević)

Da biostimulatori nemaju ulogu samo zaštite biljke od stresa; mraza, vrućina, hladnih valova, oštećenja od kukaca i drugog, već doprinose učinkovitosti ishrane i jačanju prirodne otpornosti prema patogenima i štetnicima, potvrdio nam je i inženjer zaštite bilja Dušan Karimanović.

"Do sada smo koristili aminokiseline biljnog porijekla, koje se primjenjuju kad biljke olistaju. Aminokiseline su nešto što biljka sama proizvodi, ali problem je to što joj je u trenutku kad naiđe stres, potrebna veća količina. One joj daju i dušik u organskom obliku koji joj omogućava da lakše podnese stresne situacije izazvane klimatskim promjenama.

Biostimulativno djelovanje se ogleda i u tome što joj pomaže u rastu, razvoju i formiranju plodova", objašnjava nam Karimanović.

Najbolji učinak primjenom pred mraz

Bogato i višestruko djelovanje ovih tvari ne bi bilo potpuno, ne samo bez prethodno pravovremeno primijenjenih agrotehničkih mjera, nego i pravog vremena primjene. Ta primjena preparata mora biti od 24 do osam sati prije najavljenog mraza, a kod nekih drugih i kraće.

"Moja pretpostavka je da biostimulatori štite bar 80 posto. Ali, ako se reagira na vrijeme, zaštita može biti i 100 posto. Ima situacija kada ih morate koristiti u roku od sat-dva, a mi nismo svi tako blizu maline, nemamo mjerne, ni bazne stanice koje će ukazati kad će mraz, da bismo reagirali istog trenutka", kaže malinar Željko Jakovljević koji pod ovim voćem ima 1,2 ha Vilameta, a uskoro sadi i Enrosadiru - takozvanu malinu budućnosti.

"Biostimulatore uvijek koristim kad će promjena vremena, bez obzira ide li na gore ili na bolje, da bi se malina prilagodila. Jednostavno, tu gdje uzgajam prvi mrazevi su uvijek problem. Najveći dio se koristi kad se plod još nije krenuo razvijati, naravno da utječe i na plod, a meni je svakako kvalitetan jer ulažem puno u uzgoj."

Osim toga, ovi preparati su najčešće pogodni za upotrebu i ekološkoj poljoprivredi - nemaju karencu.

"Mi idemo s litrom po hektaru, ovisno koja je kultura u pitanju. Što se tiče ovih preparata, koristimo ih u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu. Širok je spektar primjene, a važno je kako se i provela agrotehnika", kaže Kesić.

Odnos uloženog i dobivenog

Biostimulatori razlikuju se u količini vode s kojom se otapaju, a obično se boca primjenjuje na jedan hektar. S druge strane, primjerice, sustavi za orošavanje koji se najčešće koriste kao obrana od mraza, osim svoje konstrukcije zahtijevaju i primjenu velike količine kubika vode, pa su samim tim i skuplja investicija.

Na pitanje koji je, kada se sve uzme u obzir, sustav bolji, malinar nema nedoumica.

"Biostimulatori sigurno! Ne samo da orosite biljku, vi je tako i nahranite. Oni daju nešto dodatno", kaže Jakovljević.

Biostimulatori utječu i na kvalitetu ploda (foto: Depositphotos/uk610)

Odnos uloženog i dobivenog kod ovih tvari je zadovoljavajuć, ocjenjuje i Leposavić.

"Tu je jako dobra proporcija u odnosu uloženog i dobivenog. Preporuka i je da bude 10 do 15 posto u odnosu na ukupne potrebe biljaka za mineralnim hranivima i tim stimulativnim sredstvima", kaže stručnjak za jagodičasto voće. 


Tagovi

Biostimulatori Zaštita od mraza Slavko Kesić Hormoni Alge Stimulacija hormona Stres biljke


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirana novinarka koja je svoju specijalnost pronašla u agro novinarstvu. U poslu i životu vodi se Nietzscheovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...