Bezuspješna potraga za poslom u struci odvela ga u maline, Igor Bočkinac sadit će i borovnicu

OPG Bočkinac Igor osnovan je 2014. godine, a prve sadnice su zasadili u jesen 2013. godine i to 3.000 komada maline sorte Himbo top i Tulameen i 700 sadnica kupine. Već iduće godine su proširili nasad za još dodatnih 2.000 komada sadnica maline, na ukupnoj površini od jednog hektara. Za proizvodnju su se odlučili ponajprije zbog nemogućnosti pronalaska posla u struci, te želje za pokretanjem vlastitog posla. Željeli su ostati na selu i okušati se u, do tada, njima novoj grani poljoprivrede.

"Supruga Jelena je završila preddiplomski, a ja diplomski studij na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 2012. u Zagrebu. Te godine smo se ujedno i vjenčali, očekivali prvo dijete i doselili u Bočkince, moje rodno selo, gdje smo planirali riješiti stambeno pitanje i zaposlenje. Supruga je u međuvremenu rodila, a ja sam bezuspješno pokušavao pronaći posao u struci. Nakon što je postalo evidentno kako u tom ekonomski kriznom vremenskom razdoblju nema potrebe za poslom moje struke na području naše Osječko-baranjske županije, zaposlio sam se kod oca, na OPG Bočkinac Jeronim, primarne djelatnosti ratarstvo i svinjogojstvo.

Budući da imam nešto zemlje u nasljeđu, tako je u međuvremenu počelo i razmišljanje o pokretanju vlastitog posla. Istražujući tržište, bio je odabir između borovnice i maline, da bi na kraju ipak prevagnula malina zbog nižih početnih troškova pokretanja proizvodnje. Nakon dvije godine zaposlenja kod oca, 2015. prestajem s radom i posvećujem se isključivo vlastitom poslu. Supruga je u međuvremenu pronašla zaposlenje u struci, a aktivno sudjeluje i na poslovima OPG-a, kao i naši najmlađi članovi, počevši od berbe do pripreme ambalaže, klasiranja i pakiranja te skladištenja", priča Igor.

Malinu odmah skladište u hladnjači

Prodaju svježu konzumnu malinu. Malinu odmah nakon berbe skladište u hladnjači, što zbog blizine hladnjače i voćnjaka osigurava veliku kvalitetu i svježinu ploda. Za malinu je, naglašava, od iznimne važnosti staviti je hladiti što prije nakon što se ubere. Višak uroda što se ne uspije prodati, stavljaju u zamrzivače te tijekom godine prodaju smrznutu malinu i jedan manji dio prerađuju u sirup, džem, marmeladu.

"Proizvode plasiramo preko posredstva jedne zagrebačke tvrtke u većinu naših trgovačkih centara. Radimo na bazi jednogodišnjeg ugovora i kad trgovački centri imaju potrebu za svježom malinom, tada ni mi nemamo problema s plasmanom proizvoda. No iz godine u godinu u vrhuncu sezone tržište se zasiti svježom malinom, dolazi do pada cijene i tada smo prepušteni sami sebi i organiziramo direktnu prodaju krajnjim kupcima, prvenstveno na području Osijeka, Valpova, Belišća i Donjeg Miholjca. Vozimo i u veća turistička mjesta u jeku turističke sezone: Split, Zadar, Šibenik, Rijeka, a kupce pronalazimo i internet oglašavanjem", dodaje Igor. 

Od problema u proizvodnji Igor spominje štetnika octenu mušicu ploda, Suzukii drospfilia, koja je iz godine u godinu sve raširenija i destruktivnija, a adekvatne metode suzbijanja ne postoje. Kako berba traje od lipnja do studenog, te štetnik ima mnogo generacija godišnje, gubici su neizbježni. Plodovi oštećeni djelovanjem mušice vrlo brzo propadaju te gube na kvaliteti i nisu više za konzumnu prodaju i preradu.

"Zasad se jedino rješenje, iako djelomično, pokazalo postavljanje nekog voćnog octa u bočice, uslijed čega mušice ulaze u bočice i utapaju se. Što se tiče vremenskih nepogoda, u sušnoj godini su smanjeni prinosi te bude malo veći udio nekvalitetnih plodova, dok u kišnim mjesecima kao što je to bio slučaj prošlogodišnjoj, lipanj i srpanj, prinos izvanredan, ali podložno pojavi sive plijesni", objašnjava.

Sadni materijal proizvode sami 

Sadni materijal za proširenje nasada proizvode sami, a kako je malina podložna stvaranju starih 'panjeva' na korijenu, tako svake godine pomlađuju selektivno jedan dio nasada. Umjetna gnojiva i pesticidi su svedeni na minimum. Za dvogodišnje sorte primjenjuje se apliciranje bakra u jesen i proljeće, dok se jednogodišnje sorte režu do korijena u jesen ili kasnu zimu. Od insekticida se koristi Laser, za suzbijanje malinine mušice, jednom do dva puta u vegetaciji ovisno o pojavi štetnika.

Također ovisno o godini i pojavi malininog cvjetojeda, koriste Calypso za suzbijanje istog. Od ostalih sredstava koristi se preventivno tekući ekološki bakar. Primjena umjetnih gnojiva određuje se godišnjom analizom tla, pa tako sad već imaju ustaljenu gnojidbu, u jesen stajnjak i gnojivo na bazi kalija, dok u proljeće pri kretanju vegetacije upotrebljavaju peletirano konjsko gnojivo. Ostale nedostatke mikro ili makroelemenata rješavaju folijarnim putem. Klasična granulirana NPK i vodotopiva gnojiva ne koriste, jer nema ni potrebe. U cijelom nasadu postavljeno je kap po kap navodnjavanje.

"Treću godinu za redom korisnik sam državnih poticaja i novac uvijek dobro dođe za neko novo ulaganje, premda gledano kroz ukupni trošak obrade i proizvodnje jednog hektara maline, ta naknada je mizerna. Također, iz ne znam kojih razloga, za bobičasto voće smanjen je koeficijent za izračun ekonomske vrijednosti gospodarstva za prijave na natječaje iz Programa ruralnog razvoja. Tako da sada primjerice veću ekonomsku vrijednost ima hektar krumpira nego hektar trajnog nasada malina", kaže Igor.

Mladi i poljoprivreda

"Mladima je općenito teško za pokretanje bilo kakvog poslovanja. Gledano iz moje perspektive, imali smo i zemlju i nešto strojeva i financijske pomoći pri pokretanju što nam je bila itekako velika pomoć. Ali zamišljajući nekog mladog čovjeka samo sa možebitnim znanjem i voljom za rad, jednostavno ne znam kako bi itko mogao nešto započeti raditi. Gledajući situaciju kakva na našem području prevladava, netko tko bi krenuo u aktivno bavljenje isključivo poljoprivrednom, ne bi mogao dobiti državnu zemlju u zakup, jer je u startu u nepogodnijem položaju naspram dosadašnjeg zakupca na bilo kojem natječaju.

Velika većina državne zemlje je u zakupu velikih tvrtki, velikih OPG-a, s kojima se netko tko kreće iz nule ne može mjeriti. U slučaju da netko i posjeduje zemlju, jako teško je opet doći do početnog kapitala za podizanje voćnjaka, plastenika ili nešto slično za proizvodnju proizvoda primjerice visoke tržišne vrijednosti. Bavljenje ratarstvom na par hektara nema niti perspektive niti života. Tako da na kraju opet mogu povući paralelu sa situacijom u našem kraju. Novonastalih mladih poljoprivrednika nema i neće ni biti. Stara domaćinstva s malo zemlje polagano izumiru, kupuju ih veći zemljoradnici, a kad se statistički gleda populacija poljoprivrednika, pa se nađe pokoji mladi poljoprivrednik, to je osoba koja je naslijedila posao i poslovanje od oca.

Prošli na natječaju LAG-a Karašica 

I to samo u slučaju većih obradivih površina, jer sva domaćinstva što su nekad obrađivala po 10-ak, 20-ak ha, više ne postoje, jer mladi iz tog kućanstva ne vide perspektivu u 20 ha ratarstva. Tako da mladi uglavnom traže neki siguran stalan posao što će omogućiti egzistenciju obitelji, kao što bi bio i kod mene slučaj da sam uspio dobiti posao u struci. Sad je situacija znatno drukčija, tržište rada se otvorilo, vrata EU su otvorena, i jako teško je zadržati ili stvoriti mlade poljoprivrednike", završava Igor.

Maline su orezali, prorijedili, frezali te nagrnuli gredice i čekaju novu sezonu. Daljnji planovi gospodarstva su podizanje ove godine novog nasada američke borovnice, ukupne površine 0,7 ha, sredstvima dobivenim iz Programa ruralnog razvoja, ostvarenima na natječaju LAG-a Karašica, tip operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, 15.000 eura. No, tek je završen natječaj i čeka se administrativna kontrola i odobrenje od agencije, te daljnja ulaganja u modernizaciju postojeće opreme i voćnjaka. Širenje nasada malina nije u planu.