• Jagodar-HB
  • 13.09.2020. 09:00
  • Zagrebačka, Petrovina Turopoljska

Beru ih do studenoga, a Božidar Hrenković kaže: nikada lakše nisam prodao jagode

Jedan nasad višerodnih jagoda mjesečarki se na Jagodaru-HB bere i 50 puta, onda na red dođe pet hektara jabuka, šest ha eko lijeske, a tu su i nasadi buče zbog ulja, koje je ovaj vrsni agronom posadio na slobodnom zemljištu.

Foto: Marinko Petković
  • 420
  • 85
  • 0

Zbog krize uzrokovane pandemijom pa i zatvaranja zemlje u proljeće, jako se bojao što će biti s prodajom jagoda. No, nikad ih lakše nije prodao, prisjeća se Božidar Hrenković vlasnik Poljoprivrednog gospodarstva Jagodar-HB d.o.o. koje se nalazi u naselju Petrovina Turopoljska u blizini Velike Gorice. Prve su odmah bile prodane i to na samo jednom prodajnom mjestu, na sporednoj lokalnoj cesti.

"Trgovci na početku sezone nabijaju cijene, ali smo mi iz Udruge proizvođača Zagrebačke županije 'Jagodni prsten', zadržali prošlogodišnje od 15 kn za pola kilograma", kaže ovaj diplomirani inženjer čiji se d.o.o. proizvodnjom jagoda i jabuka, kao pravni sljedbenik obiteljskog gospodarstva Hrenković iz 2000. godine, bavi od 2008., a od 2015. godine i eko lješnjacima. 

'Jagodar', naime, ima godišnju proizvodnju od čak 35 do 40 tona tog voća čija sezona traje od svibnja do početka studenoga jer se tzv. mjesečarke mogu brati šest mjeseci u godini u plasteniku koji obuhvaća 6000 m2.

Radnici pola radnog vremena plijeve korov, a pola beru jagode

Ovaj voditelj proizvodnje kaže da se već duže osjeti problem radne snage, ali da je on to predosjetio još prije deset godina pa se odlučio na stalne radnike. Danas ima četiri zaposlenika koji imaju posla veći dio godine jer je tako i proizvodnja organizirana, a zapošljava prema potrebi i sezonce. Jedan nasad jagoda se bere zahvaljujući visokoj tehnologiji i 50 puta, a onda na red dođe pet ha jabuka, šest ha eko lijeske, a tu su i nasadi buče koje je posadio na slobodnom zemljištu zbog ulja.

Jabuke je ove godine poharao mraz

Naime, proizvodnja višerodnih jagoda, tzv. mjesečarki, zahtijeva i više rada u plasteniku, tako pola radnog vremena radnici plijeve korov, a pola beru. Hrenković napominje da ovaj posao traži posvećenost, ne može se raditi volonterski, a puno je toga važno kod uzgoja ovo voća, bilo da se radi o proizvodnji ili prodaji. Osjetljive su na bolesti, jer po ljeti kada su visoke temperature biološka zaštita ne djeluje u plasteniku jer nema vlage. Uz grinje, javlja se i pepelnica koju je teško suzbiti, a karenca je ograničena na dva puta godišnje. "Tako pauku na jagodi novo zaštitno sredstvo ne može ništa", upozorava on.

Zbog što boljeg i uspješnijeg posla, položio je i za vozača kamiona, C kategoriju, kako ne bi morao plaćati 600 kuna za transport do prodajnog mjesta. Troškovi proizvodnje nisu mali, a osim toga, u iznosu od 3.000 kn za jedan kamion jagoda, samo za ambalažu je potrebno 700 do 800 kuna.   

Jagodni prsten u županiji pao na 17 članova   

Ipak, samodostatnost u domaćoj proizvodnji jagoda je 70 posto, a naš sugovornik ističe da je dosta domaćih proizvođača posljednjih godina odustalo zbog neisplativosti. Tako je i broj članova županijske udruge 'Jagodni prsten', koju je vodio prve četiri godine, pao sa 25 na 17. Udruga je, naime, uz pomoć Zagrebačke županije, koja ima najviše OPG-ova, blizu 15.000, osnovana još 2002. godine.  

Nije zadovoljan ni položajem agronomske struke u domaćoj poljoprivredi, koja je, kaže, okrenuta svemu samo ne proizvodnji i prinosima, koje bi trebale biti na prvom mjestu. I sam, se priznaje često pita zašto radi ovaj posao. "Naravno, mene nitko ne tjera da ovo radim, ali ušao sam davno u posao za koji sam se i školovao, pa bi bila šteta da sada idem voziti taksi ili raditi nešto drugo kako bi više zaradio", glasno promišlja Hrenković.

Jedne godine uvoz, a druge mraz uništava domaće jabuke

Kaže da se godinama bori u poljoprivredi, čemu je prilagodio i svoje skromne potrebe. Međutim, učestale elementarne nepogode, ali i ekstreman uvoz poljskih jabuka kao što je bilo 2018. godine, kada smo imali rekordan domaći urod i to u vrijeme kada na tržište dolazi naša, nešto je s čime se teško nositi iz godine u godinu.

Prve jagode ovog su proljeća planule, a prizvođači su zadržali prošlogodišnje cijene 

Od sorti jabuka zastupljene su Gala Royal Beaut, Zlatni Delišes Reinders, Red Jonaprince, Granny Smith i Fuji Fubrax. Trgovci su, otkrio je, plaćali I klasu jabuka 2,5 kn po kilogramu, ali odbijaju na vagi 40 lipa po kilogramu za gajbu, zbog čega su mnogi odustali od voćarstva, odnosno iskrčili nasade jabuka.

"Postoji način, ako ne i gotov recept, a to je direktna prodaja na malo premda puno malih kupaca kod jagoda stvara više štete nego koristi. To znači da vam u sezoni telefon non-stop zvoni", dodaje i kaže da je problem i što svi žele jagode za vikend u trgovinama, a malo tko početkom tjedna. Osim toga, mali trgovci imaju običaj usred ljeta zatvoriti prodajno mjesto na dva tjedna zbog godišnjih odmora, a roba ne može toliko čekati. 

Tu je i mraz koji je i ovoga proljeća poharao voćnjake jer je rano ujutro znalo biti i minus devet. Nesreća je bila i što se ove godine rano dogodio, kada još voćnjak nije bio osiguran, a sreća u nesreći je bila da se mraz ponovio, kad su nasadi bili osigurani. "To je dobar pokazatelj kako stvari ne bi trebale funkcionirati jer osiguranje moramo imati", napominje.

Početak priče s eko lijeskom 

Prema prvim procjenama, zbog šteta od niskih temperatura koji je utjecao i na kvalitetu uroda, jabuke će biti 20 posto manje od očekivanog.      

'Jagodar' ima i šest ha eko lijeske na zemljištu koje je bilo slobodno, a nije bilo za ništa drugo. Prošle godine rodilo je prvih 200 kilograma lješnjaka u eko uzgoju. "To je malo, ali je tek početak, jer se lješnjak, kao i jabuka, prodaje na zimu kada nema jagoda pa plodored dobro dođe zbog organizacije posla. Od sorti lijeske imam Istarski duguljasti i Rimski", pojašnjava.

Na naš upit o smanjenju eko poticaja za dugogodišnje nasade, Hrenković kaže da je normalno da je do toga došlo, iako je i sam unutar sustava poticaja koji su do smanjivanja bile u iznosu od 850 eura osnovne potpore po hektaru lijeske, odnosno oranica, jabuka i proizvodno vezanih potpora, a dodatno se plaćalo eko uklanjanje korova, odnosno Mjera 10. Zna se, kaže on, da kod oraha treba najmanje rada, ali i ulaganja, za razliku od ogromnih ulaganja u proizvodnju jagoda. 

Zbog sporosti odustao od fondova 

Razočarao se, navodi, u EU fondove pa se nakon prvog natječaja od prije tri godine za tip operacije 4.1.1. za Restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti  poljoprivrednih gospodarstva, nije više javljao.

I onda je tek nakon micanja više kandidata s liste, koji nisu imali uvjete, dobio 529.224,60 kn za nabavku poljoprivredne mehanizacije i opreme odnosno novi traktor i prikolice za berbu jagoda, te box paleta za njihovo spremanje. "Presporo se ta sredstva raspodjeljuju. Ne mogu čekati s planom investicija godinu do dvije, da bi ušao u neku ozbiljniju proizvodnju. To je za mene prespora priča", zaključuje. 


Fotoprilog


Tagovi

Božidar Hrenković Jagodar d.o.o. Uzgoj jagoda Uzgoj jabuka Eko lijeska


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelji često mislim na Vas ;)