• Zaštita voćaka
  • 05.11.2018. 15:00

Bakterijski rak koštičavog voća

Visoke temperature u rujnu i listopadu mogu biti vrlo opasne za koštičave voćke, naročito šljivu i breskvu. Najčešća bolest u ovom razdoblju je bakterijski rak koštičavog voća, destruktivna bolest, koja može dovesti do sušenja i propadanja stabala.

Foto: Bojan Kecman
  • 500
  • 37
  • 0

Uzročnici bakterijskog raka koštičavog voća su bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae i Psyringae pv. morsprunorum. Osim šljiva i breskvi bolest napada i višnju, trešnju i marelicu.

Simptomi bolesti

Ovo je bolest na koju voćari moraju obratiti pažnju, posebice posljednjih godina kada, zbog visokih temperatura tijekom jeseni i zime, dolazi do čestih smjena toplog i hladnog vremena, što dovodi do širenja i skupljanja kore debla, a na kraju i njenog pucanja. To se događa zbog aktivnosti kambija, tvornog biljnog tkiva. Nakon pucanja kore dolazi do prodora bakterije i širenja u unutrašnjost stabla, zbog čega provodni sustavi debla dobivaju tamnu boju, što se najbolje vidi kada se odstrani površinski sloj kore.

Bakterije u stabla prodiru i preko rana ili ožiljaka nastalih nakon opadanja lista, zatim pupova i cvjetova. Na deblu i granama pojavljuju se nekrotične pjege, najčešće krajem proljeća i početkom ljeta koje dobivaju tamnoljubičastu boju, a kad se spoje, naročito kod mlađih stabala, mogu dovesti do sušenja grana i cijelih stabala. Napadnuti su i cvjetovi, pupoljci, listovi i plodovi, tj. dolazi do sušenja cvjetova i pupoljaka kao i šupljikavosti listova koji, na kraju vegetacije, dobivaju tamnu boju i ne otpadaju s grana, dok plodovi postanu ljubičasti i smežurani. Ispod ispucale kore dolazi do nakupljanja bjeličastih kolonija gljiva i lučenja smole.

Budući da koštičavo voće slabije podnosi niske temperature tijekom zime od jabučastog voća, a ranije kreće s vegetacijom, do češćih zaraza dolazi upravo u tim godinama, kada biljke doživljavaju stres. Bakterijama najviše odgovaraju temperature oko 15 °C. Ako se voćari obrane u proljeće, male su šanse da će do širenja bolesti doći tijekom ljeta jer visoke temperature ne odgovaraju razvoju bakterija. Zato je važno obratiti pažnju i pregledati stabla već od kraja rujna, a posebice u listopadu, koji je posljednjih godina sve topliji.

Biljke su zbunjene. Vrijeme više odgovara proljeću zbog čega se biljka ne priprema za zimsko mirovanje i ne završava nakupljanje hranjivih tvari u korijenu. Svjedoci smo da je i ove godine došlo do novog listanja i cvjetanja koštičavog voća, naročito šljiva.

Kako spriječiti pojavu bolesti i koje su mjere borbe?

Budući da se klima mijenja i temperature su sve više potrebno je ranije obaviti krečenje stabala, već u listopadu, jer vapno odbija sunčeve zrake i koliko-toliko usporava kretanje sokova u biljkama. Sigurno će kora manje pucati, a imajući u vidu da je vapno dobar dezinficijens, neće dolaziti do nakupljanja kolonija gljivica na deblima. U manjim dozama vapno se može upotrijebiti i za tretman kompletnih stabala da ne bi došlo do paleži pupoljaka.

Zaražene grane moraju se odstraniti, a rezovi premazati kalemarskim voskom ili pastama za zarastanje rana. Osim krečenja, obavezno je izvršiti tretman bakrenim preparatima i to kada počne opadanje listova jer bakterije prodiru i kroz ožiljke nastale na mjestu kontakta lisne plojke s pupom. Drugi tretman obavlja se tijekom zime, kada potpuno opadne list i u proljeće, pred početak vegetacije.


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na... Pročitaj više »

Tagovi

Bakterijski rak Šljiva Krečenje stabala Kambij


Autor

Bojan Kecman

Bojan Kecman

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi