• Berba aronije
  • 17.08.2015. 10:00

Aronija iz istočne Europe na domaćem tržištu?

Posla oko aronije ima, ali nekako se uspijeva unatoč i elementarnim nepogodama. Problem je domaće tržište koje prima aroniju iz uvoza.

  • 1.458
  • 146
  • 0

Na plantaži OPG-a Krune Šarića u Županji, pri kraju je berba aronije, biljke koja preživljava i na temperaturama do -47 °C , zbog čega i nosi naziv sibirska borovnica. Iako se još uvijek nije udomaćila na slavonskom tlu, postoje proizvođači, poput Krune Šarića, koji od uzgoja aronije pokušavaju napraviti pravi posao i za sada su zadovoljni uspjehom koji ostvaruju, iako je ove godine prinos i nešto manji.

Vrućine i poplave smanjile urod

Nije problem proizvodnja - nego tržište.

"Prošle godine je prinos bio oko 3,5 tone, a ove godine nešto manji. Uzrok podbačaju su velike vrućine koje su u srpnju vladale određen broj dana, a još uvijek se osjete i posljedice prošlogodišnje poplave u županjskoj Posavini koja je dijelom zahvatila i dio našeg nasada aronije. Tako da ove godine nakon završetka berbe ide jedno dobro okopavanje i gnojidba i na godinu bi urod već morao biti puno veći. Ove godine će urod biti manji za oko 15 do 20%", procjenjuje Kruno Šarić na čijem obiteljskom imanju se pod aronijom nalazi zasađeno oko 1.500 grmova.

Plantaža pod eko nadzorom

"Posla oko aronije ima, treba redovito okopavati, obrađivati zemlju između grmova, navodnjavati, orezivati i špricati pripravcima od koprive, jer je plantaža pod eko nadzorom i moram se strogo pridržavati svih pravila", navodi Kruno Šarić dodajući kako do kraja godine očekuje i kako bi mogao dobiti ekološki certifikat koji će ići na proizvode.

Aronija iz istočne Europe na domaćem tržištu

"Aronija je kažu voće budućnosti i ona to i je što se tiče utjecaja na zdravlje, ali kada govorimo o domaćem tržištu, bojim se da ona to ipak nije. Jer, kao i u svemu i ovdje je uvoz učinio svoje te se uvozi aronija iz istočnoeuropskih država koja je lošije kvalitete nego naša, posebice finalni proizvodi poput soka", kaže. Dio roda koji se ne proda, Šarićevi daju u preradu jer je to jedini način da opstanu. Tako je većina prošlogodišnjeg roda otišla u sok, džem te za proizvodnju čaja.

Prva strojna berba

Od ove godine na OPG-u Šarićevih aronija se po prvi puta brala strojno, što po riječima Krune Šarića, ima i svojih prednosti i mana. "Prednosti su brzina i manji troškovi, a nedostaci leže u onoj da što ljudska ruka napravi, to ne može niti jedan stroj", navodi dodajući kako ne žali što je prije pet godina krenuo u uzgoj aronije, ali samo zato što je to učinio među prvima. Da sada kreće u tako nešto, sumnja da bi uspio jer je situacija na hrvatskom tržištu izuzetno teška, a tržište je preplavljeno aronijom i njezinim proizvodima.

Tržištu Hrvatske ne pomažu niti ljekovita svojstva

"Sve je više proizvođača na tržištu, a u posljednje se vrijeme aronija počela i uvoziti. Jedina nam je šansa da joj konkuriramo našom visokom kvalitetom", mišljenja je Šarić koji je inače po zanimanju profesor njemačkog jezika i povijesti, ali i zamjenik gradonačelnika Županje, a u uzgoj aronije upustio se sasvim slučajno, kada je prije pet godina od djeda dobio komad zemlje smješten između Županje i Štitara. Želio je, kaže, zasaditi nešto novo i zdravo i pratiti trend zdrave prehrane pa se dosjetio aronije. I za sada nije požalio. Zdravije od aronije ne može ali čini se, kada je u pitanju stanje na domaćem tržištu poljoprivrednih proizvoda, da je zdravija stotinu puta, niti ljekovita svojstva aronije tu previše pomoći ne mogu.


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Sinonim: Crnoplodna aronija | Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Pročitaj više »

Tagovi

Aronija Proizvodnja OPG Kruno Šarić Županja Berba Strojno tržište Cijena Kvaliteta Eko proizvod Ekološki certifikat Poplave Urod Prinos Prehrana Uvoz Eko nadzor Pripravci Kopriva Navodnjavanje Prerada Istočna Europa Troškovi Strojna


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi