Zlatnu žuticu najbolje uočiti početkom rujna!

U okviru Natječaja koji provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu Mjere 5, Podmjere 5.2. "Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. s ciljem obnove uništenih resursa na poljoprivrednim gospodarstvima moguće je zatražiti troškove obnove vinograda koji su iskrčeni temeljem jače zaraze zlatnom žuticom (Flavescence dorée syn. Candidatus Phytoplasma vitis)!

Što je zlatna žutica vinove loze?

To je trenutačno najopasnija i neizlječiva bolest vinove loze, raširena samo u Europi. U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja. Bolest zlatne žutice vinove loze uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju floema, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stjenke.

Zlatna žutica je u vinogradima nabolje uočljiva početkom rujna!

Kada se uzročnici ove bolesti umnože do brojnosti koja začepljuje žilno staničje koje sprovodi hranjive tvari iz lišća u grozdove, drvo i korijen pojavljuju se karakteristični simptomi: uvijanje plojke prema naličju, žućenje lišća odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije dozrijevanje mladica na i nficiran om trsju. Fitoplazme se isključivo umnožavaju u osjetljivom biljnom tkivu te njihovim prirodnim širiteljima (vektorima): cikadama ili cvrčcima. Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka).

Stanje u Međimurskom vinogorju

U Međimurju smo prve simptome fitoplazmatskih žutica primijetili krajem još ljeta 2001. i 2002. godine (prije 16 godina), a sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 51/2017) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora (ove katastarske općine uključuju 439 vinogradara sa površinom 400,3 ha).

Međimurski vinogradari informacije o stanju proširenosti zlatne žutice u vinogradima mogu pronaći u tekstu "Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence dorée MLO)" u Narodnim Novinama broj 51 od 31.05.2017. Također, ista je obavijest prisutna na Internet stranici Ministarstva poljoprivrede pod linkom: Zakonska regulativa - Biljno zdravstvo - Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO.

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima. Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka.

Nažalost, u vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja (npr. samo tijekom 24 sata (27.-28. srpnja 2017.) na tri žute ljepljive ploče uhvaćeno je sedam odraslih oblika američkog cvrčka na lokalitetu Sveti Urban, u tretiranom nasadu udaljenom nekoliko stotina metara od četiri zapuštena i netretirana vinograda).

Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze, jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti.

Što sa zapuštenim vinogradima?

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno. Nova "Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze" (NN 46/2017) u Članku 12. propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području: Fitosanitarni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere, inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda. Jedinice lokalne samouprave, Savjetodavna služba i druge osobe pružaju pomoć fitosanitarnoj inspekciji u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju njihovih posjednika).

Prema prijedlogu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je upućen početkom kolovoza ove godine sa sjednice Vlade u saborsku proceduru, predviđa se da gradovi i općine zakorovljenu i napuštenu zemlju vlasnika koji nije dostupan ili je nepoznat mogu dati u zakup po tržišnoj cijeni. Novac koji se pritom dobije čekat će ga na posebnom računu pet godina, a nakon toga ide u namjensko trošenje za komasaciju.

Prilikom sumnje na moguće simptome zlatne žutice u vinogradu (npr. prva pojava početkom rujna 2017.) pomoć oko determinacije stvarnog uzroka žućenja i sušenja trsja vinogradari mogu potražiti u Savjetodavnoj službi.

Autor: Milorad Šubić, Foto: savjetodavna.hr