Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zlatna žutica
  • 11.03.2024. 13:15
  • Međimurska, Prelog

Zlatna žutica vinove loze hara hrvatskim vinogradima, a kontrole nema?

Što ako vlasnik susjednog vinograda ne postavi žute ljepljive ploče, ako ga ne tretira, ostavi zapuštenog i zaraženog? Vinogradari se ne mogu sami boriti protiv širenja ove bolesti.

Foto: Depositphotos/cherryandbees
  • 9.374
  • 467
  • 0

Zlatna žutica, jedna od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, proširila se u gotovo svim hrvatskim vinogradima, od Istre, Zagorja, Međimurja do Slavonije.

Stoga su organizatori 7. Poljoprivredne konferencije upravo ovoj bolesti posvetili poseban panel kojeg je vodila Leticija Hrenković iz Agrokluba, a govorili prof. Darko Preiner sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Robert Horvat, predsjednik Udruga Hortus Croatie, Suzana Operman iz Regionalne vinske udruge Bregovita Hrvatska i Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova.

"Problem nije od jučer, zlatna žutica vinove loze u našoj je zemlji ozbiljan problem već barem deset godina. Iako ne postoje precizni podaci koliko je hektara zahvaćeno, ona ozbiljno ugrožava vinograde, posebno na području sjeverozapadne Hrvatske", naglasio je prof. Darko Preiner.

Nema ni kontrole, ni prisile

Kako se čulo, premda je Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zaraze, te se mjere nažalost, često ne provode jer za njihovu provedbu nema ni prisile ni kontrole.

"Korištenje insekticida koji su bili učinkoviti više nije dozvoljeno, fitosanitarne mjere u pravilu provode oni koji žive od proizvodnje vina, no problem su mali, vikend vinogradari koji ili ne znaju ili ne žele provoditi mjere. S takvim odnosom ćemo teško suzbiti ovu pošast, zbog koje za deset godina u Međimurju više nećemo imati zdravih vinograda", upozorio je međimurski vinar Robert Horvat.

Istaknuto je kako se uzgajivači sami naprosto ne mogu nositi s tim problemom, a nemoćne su i jedinice lokalne samouprave na čijem području se pojavio.

"Vinogradari brinu o svojim nasadima jer od njih žive, ali zaraza se poglavito širi iz zapuštenih, kojima se često i ne znaju vlasnici", opisao je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik.

Naveo je da su godinama svjesni štete koja u njihovom vinorodnom kraju nastaje zbog ove bolesti, pa su pokušali iskrčiti zaražene vinograde o kojima ne brinu njihovi vlasnici.

"No, jedna nas je vlasnica tužila pa smo sada na sudu. Komunalni inspektori nemaju ovlasti ući u vinograde, a fitosanitarnih inspektora nema dovoljno. Nama tako preostaje jedino da redovno popisujemo zaražene vinograde", naglasio je.

APPRRR nije raspisala natječaj 

Na neprovođenje mjera suzbijanja upozorila je i Suzana Operman. Istaknula je da su vlasnici uložili velika sredstva u širenje nasada, a njihova je egzistencija sada ugrožena.

"Uredbe su donijete i svi ih se moraju pridržavati, no što ako vlasnik susjednog vinograda ne postavi žute ljepljive ploče, ako ga ne tretira, ostavi zapuštenog i zaraženog? Vinogradari se ne mogu sami boriti protiv širenja zaraze. Nemamo puno vremena, a problem se presporo rješava", poručila je.

U borbi s ovom bolešću, suočeni su i sa sporom državnom birokracijom, koja, čulo se, nerijetko dodatno komplicira njihovu ionako tešku situaciju.

"Zlatnom žuticom je zaražen i moj vinograd, pa sam u listopadu prošle godine primio rješenje fitosanitarne inspekcije da ga do kraja ožujka moram iskrčiti. No, Agencija za plaćanja još uvijek nije raspisala intervenciju 73.02 za obnovu poljoprivrednog potencijala. Ako ću poštovati rješenje i iskrčiti ga prije nego što bude raspisana ova intervencija ostat ću bez sufinanciranja", požalio se je Robert Horvat.

Suzbijanje američkog cvrčka, vektora zlatne žutice vinove loze - kada i s čim tretirati?

Zaraza bi se, poruka je s panela, lakše suzbijala kada bi se bolje ustanovile nadležnosti i kada bi svi vinogradi, bez obzira na veličinu, bili upisani u vinogradarski registar, ali i kada bi u novom programskom razdoblju u Vinskoj omotnici bilo više raspoloživih bespovratnih sredstava.

U raspravi je posebno istaknuto kako je za razliku od Hrvatske, Slovenija primjerice, puno pragmatičnije pristupila rješavanju ovoga problema, jer apelirati samo na savjest neće biti dovoljno da se iz naših vinograda uskoro iskorijeni ova bolest vinove loze.


Tagovi

Zlatna žutica Zaraženi vinogradi Suzbijanje Neučinkovitost Zapušteni vinogradi


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.