Pretraga tekstova
Vinograde je bolje oprskati u cvatnji nego zakasniti sa zaštitom.
Cvatnja u ranim sortama grožđa u kontinentalnoj Hrvatskoj je završila ili je pri kraju.
Kada je u pitanju zaštita, preporuka je koristiti Teldor® 1,5 l/ha + Luna® Experience 0,375 l/ha + Sivanto® Prime 0,5 l/ha + Mikal® Premium 3 kg/ha.
Ovakav redoslijed ide u vodu i vrlo je važan kako ne bi došlo do zgrušavanja škropiva. Dakle, prvo Teldor®, a zadnji Mikal® Premium.
U vinogradima u kojima nije gotova cvatnja, a treba špricati, preporuka je Mikal® Premium i Luna® Experience. Naime, bolje je to učiniti u cvatnji nego zakasniti sa zaštitom vinove loze.
Osim standardnih bolesti, poput pepelnice i peronospore, u vinogradima se mogu primijetiti simptomi fitoplazme i ESCA-e ("bolest debla" vinove loze koja u većini slučajeva uzrokuje naglo odumiranje mladica).
Preporuka je bolesne trsove odrezati odmah čim se uoče simptomi do zdravog dijela i premazati sa zaštitnom pastom. Također, nakon cvatnje, poželjno je obaviti zelenu rezidbu (štucanje ili vršikanje) zbog boljeg prozračivanja.
Bolje prozračivanje znači i lakše obavljanje zaštite.
Uništavanje korova obaviti nakon cvatnje.
Za više informacija obratite se na mail: petar.zivkovic@bayer.com ili broj: 098 256 924.
Tagovi
Zaštita vinograda Cvatnja Kontinentalna Hrvatska Grožđe
Autor
Više [+]
dipl. ing. agr., prodajni predstavnik tvrtke Bayer za vinogradarstvo - Kontinentalna Hrvatska
Partner
Zagreb,
Hrvatska
tel: + 385 (0)1 6599 994,
e-mail: agro.info@bayer.com
web: http://www.cropscience.bayer.hr/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje