Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rana defolijacija
  • 27.05.2022. 13:30

Zašto i kako se radi rana defolijacija vinove loze?

Riječ je o skidanju lišća na trsu koje se obavlja u nešto ranijim terminima nego što je bilo uobičajeno, odnosno prije početka, za vrijeme cvatnje ili u fazi zametanja bobica. Kako i zašto se obavlja, opisao nam je detaljno dr. sc. Marijan Bubola

Foto: Depositphotos/foto-pixel.web.de
  • 4.734
  • 457
  • 2

Rana defolijacija vinove loze je ampolotehnička mjera koja se počela koristiti prije 15-ak godina u Italiji, a desetak godina nakon toga i u drugim zemljama pa i Hrvatskoj. Primjenjuje se najviše kod sorti koje s jedne strane daju visoki prinos, ali i zbijene grozdove. 

Riječ je o skidanju lišća na trsu koje se obavlja u nešto ranijim terminima nego što je bilo uobičajeno, odnosno ili prije početka cvatnje ili u fazi zametanja bobica, a kako nam otkriva dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, može čak i tijekom same cvatnje. 

Skida se šest do osam listova po mladici

"Nekada se govorilo da se trsovi ne smiju dirati tijekom cvatnje, no mi smo to radili puno puta i ništa se nije dogodilo niti je bilo kakvih problema. Dakle, lišće se uklanja u razdoblju od nekoliko dana prije cvatnje, odnosno kada su neotvoreni cvjetovi međusobno razdvojeni pa sve do faze zametanja bobica, kada su one veličine dva, maksimalno četiri milimetra u promjeru", precizira naš sugovornik. 

Kaže, lišće se skida intenzivnije nego kod klasične defolijacije, oko šest do osam listova po mladici. "Ako se obavlja ranije, prije cvatnje, onda se može intenzivnije 7 do 8 listova, a ako je nakon cvatnje, u fazi zametanja bobica, onda 5 do 6 listova po mladici."

Pojašnjava da se to odnosi na bazalne listove, krenuvši od donjeg dijela mladice prema gore. Oni su ti koji se prvi razvijaju te bi kasnije bili najstariji. Ako se uklanja manje od toga, onda pozitivni efekti izostaju. Iako, komentira Bubola, bolje išta nego ništa.  

Trs je još uvijek u fazi aktivnog razvoja lisne površine i mladica. Listovi još nisu dosegli konačnu veličinu. Ranom defolijacijom skidaju se oni veliki, najbolje funkcionalni koji proizvode najviše asimilata. "Netko će reći - to je šok za biljku. Zapravo je, ali on je s jedne strane samo privremen, ali i itekako poželjan", naglašava ovaj stručnjak. 

Trs je još uvijek u fazi aktivnog razvoja lisne površine i mladica (Foto: Depositphotos/chiyacat)

Više je razloga za ranu defolijaciju 

O čemu je riječ? Kada se skinu najveći i najproduktivniji listovi, trs će ostati s manje asimilata na raspolaganju. U kontekstu rane defolijacije je to pozitivno jer je njezin cilj postići s jedne strane malo slabiji stupanj oplodnje, manje oplođenih bobica koje će također biti sitnije. Pitate se, čemu kada se uvijek težilo što većem prinosu i rodu. Odgovor je - visoka kvaliteta vina. U tom slučaju cilj proizvodnje nije preveliki prinos. 

Drugi razlog je to što je jako dobro oplođen grozd s puno bobica, više osjetljiv na sivu plijesan i kiselu trulež, a to su bolesti koje, ako se počnu razvijati, mogu nanijeti jako veliku štetu. "Što je grozd više zbijen, podložniji je bolestima i obrnuto. Samim time što se dobije rastresitiji grozd i prinos je manji, manje je sklon bolesti", objašnjava dodajući da ako bolesti nastupe i razviju se, jako degradiraju kvalitetu grožđa u fazi dozrijevanja.

Postoji još jedan razlog za primjenu. Naime, ako je grozd manji i rastresitiji, svaka je bobica bolje izložena sunčevoj svjetlosti, a ona je važna i zbog razvoja aromatskih spojeva u bobici, ali i fenolnih, uključujući antocijane, što doprinosi kvaliteti pogotovo kod crnih sorata. Uz to, ako se vrši zaštita od ostalih bolesti, botritisa, plamenjače, grozd koji nije pretjerano zbijen, moći će biti bolje zaštićen i samim time su manja stradavanja ako je godina problematična. Kada se lišće ukloni, zona grozda je otvorenija, sredstva lakše dolaze do njega. Manji je i pritisak bolesti zbog veće prozračnosti, manje vlage, veće osunčanosti. "Samim time i zaštita može biti umjerenija, manje intenzivna", poručuje.  

Grozdovi stiču otpornost 

Važno je ovu mjeru provesti u ranim terminima, a što je vezano uz globalno zatopljenje - iako biste pomislili upravo suprotno, da treba zaštititi grozd većom lisnom masom upravo zbog jakog sunca i visokih temperatura. 

Njih u određenoj mjeri treba izložiti suncu što je moguće ranije jer je jedna od posljedica klimatskih promjena sve više opeklina na grozdovima. "Ako je trs gust, s više lišća koje se skida tijekom ljeta, sigurno će doći do opeklina. Grozd koji je naučio živjeti zaštićen od sunca, kada jednom naglo dođe na direktno sunčevo zračenje, uz visoke temperature, i još u kombinaciji s nedostatkom vode u tlu, sigurno će doći do opeklina", upozorava Bubola te nastavlja: "Međutim, grozdovi koji su od početka bili izloženi suncu, oni razviju više fenolnih spojeva koji služe kao zaštita od UV zračenja, to su u prvom redu flavonoli koji čuvaju bobicu te ona postane otpornija na sunčevo zračenje", jasan je. 

Kaže, ako ćemo u detalje, ako se skidanje lišća obavlja tijekom ljeta, u sedmom mjesecu, tada su mladice uglavnom narasle ili prestale, odnosno usporile porast i to što skinete, ostat će golo i pogodovati razvoju opeklina. 

Dakle ako se sada, na početku vegetacije uklone listovi s primarne mladice, one koja izlazi i razvija se iz zimskog pupa te na sebi ima i zaperke, mladice drugog reda koje se razvijaju u pazušcu lista, popunit će zonu grozda. "Zaperci koji se razviju nakon rane defolijacije neće uzrokovati veliki gustiš kao što bi nastao da nismo ništa dirali, jer je list s primarne mladice znatno veći, pravi veću sjenu dok su ovi sa zaperaka sitniji, manji, ostavljaju praznine kroz koje se sunce probija, a grozdovi rastu u polusjeni", kazuje. 

Sunce se probija kroz praznine (Foto: M. Bubola)

Ističe da ne bi bilo dobro skinuti sve listove i s primarne mladice i zaperke, da grožđe ostane u potpunosti izloženo suncu kroz cijelo ljeto, jer bi tada došlo do opeklina. Uz prikladan štit zaperaka grozdovi mogu biti direktno osunčani, ali ne kroz cijeli dan.

Zaperci vs. stariji listovi

Nadalje objašnjava razlog zbog kojega se skidaju stariji listovi koji su sada najfunkcionalniji. Naime, oni do faze dozrijevanja grozda budu stari te im opada fotosintetska aktivnost čiji je vrhunac 40 dana od početka razvoja. Nakon 120 dana je na 70 posto maksimuma, a poslije toga ona još brže i drastičnije pada. "Ako na trsu ostanu do vremena berbe, s jedne će strane stvarati gustiš i zasjenjivati, a s druge neće proizvoditi puno asimilata. Zaperci pak, koji se počinju razvijati oko cvatnje, bit će funkcionalni u vrijeme berbe te bolje doprinijeti nakupljanju asimilata tijekom dozrijevanja.

Ako je pretjerano sušno, oni neće puno rasti, a koliko god da narastu, neće stvoriti toliki gustiš. "Stara literatura o zapercima govori da troše više hraniva, vode što je točno za fazu dok se razvijaju, ali i drugi listovi isto funkcioniraju. No, jednom kada narastu do pune veličine, postanu fotosintetski aktivni, budući da su mlađi, proizvodit će najviše asimilata u fazi dozrijevanja koja je najbitnija za vinograd. Upravo tada je ključno da trs fiziološki dobro funkcionira.

Bubola ide još detaljnije. Kaže, kada se prati fotosintetsko aktivno zračenje koje dopire s neba, ono sredinom dana iznosi 2000 mikromola po metru kvadratnom u sekundi te obasjava vršno vanjsko lišće. U onom najzasjenjenijem dijelu najgušćih trseva to zračenje može iznositi tek 4 mikromola, što je znatno manje od jedan posto ukupnog sunčevog zračenja te premalo za proizvodnju asimilata, za koje je potrebno 700 do 800 mikromola. "Ako pustimo sve lišće, oni u sredini su potpuno neproduktivni, čak ih trs zna sam odbacivati", otkriva. 

Zahvat primjereniji za crne sorte

Kada je cilj smanjenje oplodnje, rana defolijacija dovodi do dvije posljedice kod bobica - slabijeg stupnja oplodnje te njihove manje veličine. Ako se obavi prije početka cvatnje, ili tijekom cvatnje, u većoj se mjeri utječe na oplodnju, ona se znatno smanjuje. Ako se obavlja u fazi oplodnje, kada su bobice 2 do 4 mm, onda se više utječe na njihov porast. Obično dolazi do obje posljedice, a pitanje je što će dominirati. Dodaje da ako govorimo o smanjenju, ono iznosi 10 do 30 posto, ovisno o tome koliko se jako skida lišće.

Osim što će biti otpornije na sunčevu svjetlost, postiže se i viši udio kožice u ukupnoj masi bobica. "Ona postaje nešto čvršća, deblja, što je pozitivno pogotovo kod crnih sorata jer se u njoj razvijaju antocijani i fenoli", podsjeća ovaj stručnjak. Također, ovime se doprinosi boljem nakupljanju šećera čiji udio raste.  

Ovaj zahvat je, ističe, puno primjereniji za crne sorte. "Kod nas u Istri najviše se koristi za sortu teran te je pokazalo odlične rezultate. Također, dobre je rezultate pokazalo u Dalmaciji na plavcu malom", kaže i dodaje da od kada su prije deset godina kroz projekt prvi puta isprobali tu tehniku, do danas ju je prihvatila i provodi većina proizvođača vina visoke kvalitete. 

Učinkovito je i na plavcu malom (Foto: Depositphotos/michaldziedziak)

"Teran je tipičan po velikom prinosu, grozdu, bobicama, zbijenosti, ali i velikom listu koji nekada može doseći veličinu A4 papira. Takav puno zasjenjuje pa je ova tehnika odlična za tu sortu", opisuje. Kaže, ako govorimo o sortama kao što su merlot i cabernet sauvignon, rezultat će biti pozitivan, ali nema neku ekonomsku opravdanost jer one prirodno nemaju veliki prinos, grozd nije zbijen, manji je, kao i bobice. 

"Radili smo istraživanja i na drugim sortama, primjerice malvaziji, ali efekti nisu bili toliko zadovoljavajući. Za bijele sorte i većinu ostalih, pokazalo se da je defolijaciju najbolje raditi neposredno nakon cvatnje, dakle čim se bobice zametnu, 2 do 4 mm u promjeru, a kod nas je to prva polovica lipnja, odnosno najkasnije do 15. 6.", napominje. Tada se smanji gustiš u zoni grozda, bez ciljanja na učinke na smanjene bobice. Riječ je o laganijoj defolijaciji koja će rezultirati otvorenijom zonom grozda gdje će se dobiti bolja osunčanost, otpornost na opekline, smanjiti napad bolesti i sve drugo, bez ciljanja na veličinu bobice i stupanj oplodnje. 

Skidanje lišća isključivo ručno

Govorimo li o ekonomskoj učinkovitosti ove mjere, treba naglasiti da nju treba raditi isključivo ručno. "Zahtijeva dosta radnih sati, oko 50 po hektaru što ovisi o sorti i uvjetima uzgoja. Istina, strojno ide brže, za oko 3 do 4 sata po hektaru, ali tada se lišće ne može detaljno skinuti, a i mladice nisu u potpunosti razvijene pa se dogodi da stroj oreže i njihov vrh.

Kod skupih, cijenjenih vina ovu će mjeru opravdati njegova cijena. "Netko tko radi bazno vino, naravno da ju nema smisla raditi, ali tko cilja visoko, mora uložiti u kvalitetu, i onda se ona svakako isplati", poručuje Bubola. 

Prednost je i to da kod terana, ako se obavi prije cvatnje, dakle intenzivnije, sedam do osam listova, u nekim slučajevima nije potrebno prorijeđivati grozdove kasnije, u fazi šare, radi smanjenja prinosa i povećanja kvalitete, a što također zahtijeva radne sate.

Teran je tipičan po velikom prinosu, grozdu, bobicama, zbijenosti (Foto: Pixell/Dusko Marusic)

Bubola ponavlja da je upravo zbog globalnog zatopljenja ovu mjeru važno obaviti do 12., maksimalno 15. lipnja jer ako ju radimo kasnije, riskiramo opekline bobica. Insolacija je na vrhuncu 21. lipnja, a u to vrijeme nastupaju i toplotni udari, visoke temperature i prave ljetne vrućine. 

Nakon polovice prvog ljetnog mjeseca, pa sve tamo do 20. kolovoza, ne bi se smjela skidati lisna masa, neovisno o sorti. Naš sugovornik podsjeća da se krajem kolovoza sve smiruje, sunce toliko ne zrači. "Kada grožđe dozrijeva, otpornije je na opekline. Ako je zona grozda pregusta, treba skinuti taj gustiš, pogotovo ako se radi o kasnijoj sorti kao što je cabernet sauvignon. U to doba ljeta nastupaju kiše i rosa, a ozbiljno može krenuti i botritis. Zato se defolijacija radi krajem ljeta, četiri tjedna prije berbe, ali ju je bolje napraviti prije ljeta i početka vrućina", zaključe. 


Tagovi

Rana defolijacija Teran Plavac mali Skidanje lišća Vinova loza Kvalitetno vino Marijan Bubola


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Turkinja, račanka, misirača, dubleka, stambolka, budimka, ćurta.
A kako vi nazivate njezino veličanstvo, slatku, mirisnu bundevu?