Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita vinograda
  • 20.08.2010.

Zaštita vinove loze

Ostaci kemijskih sredstava za zaštitu bilja

  • 3.650
  • 177
  • 0

U proizvodnji najpoželjnijih vinskih sorata i klonova europske vinove loze (Vitis vinifera) susrećemo se brojnim štetnim organizmima bez čijeg bi suzbijanja urodi grožđa gotovo potpuno propali.
Od najvažnijih gljivičnih uzročnika bolesti vinove loze svake se godine pojavljuju crna pjegavost (Phomopsis), plamenjača (Plasmopara), pepelnica (Uncinula ili Oidium) i siva plijesan (Botryotinia ili Botrytis). Najčešći štetnici koji mogu značajno smanjiti urode grožđa su uglavnom grinja šiškarice (akarinoza ili Calepitrimerus i erinoza ili Colomerus), te grožđani moljci (pepeljasti ili Lobesia i žuti ili Eupoecillia).
Optimalnom agro- i ampelo-tehnikom sigurno se može umanjiti negativna pojava štetnih organizama, naročito nabrojanih uzročnika biljnih bolesti (npr. izbor dobrog položaja i razmaka sadnje pri podizanju nasada, optimalno opterećenje trsja zimskom rezidbom, uravnotežena gnojidba, dobro odrađena zelena rezidba u vegetaciji i slično), ali je primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja (SZB) još uvijek redovita mjera kontrole štetnih organizama u suvremenom vinogradarstvu. U našoj zemlji za njihovo suzbijanje postoji zadovoljavajući izbor različitih kemijskih skupina pripravaka koji se značajno razlikuju po svom kemijskom sastavu, učinkovitošću, ekološkom prihvatljivošću, te cijenom i mogućnošću nabave na tržištu. Sve strožim kriterijima za registraciju kemijska industrija gotovo svake godine stavlja na tržište nove skupine pripravaka koji su u pravilu više učinkoviti na štetočinje, a bolje selektivni na ostale organizme. Pritom se u pravilu sadržaj djelatne tvari po generacijama pripravaka smanjuje, pa su npr. prva skupina fungicida bili djelotvorni u kg djelatne tvari na hektar, a druga i treća skupina su djelotvorni tek s nekoliko 100 g ili svega 10-tak g djelatne tvari na hektar.

Vinogradari se danas sreću s obiljem pisanih stručnih i reklamnih informacija o kemijskim sredstvima u zaštiti vinograda. Nude se brojni godišnji programi zaštite vinove loze i iskustva struke s terena, a osjetljivo razdoblje vinove loze tijekom kojeg se suzbijanju ekonomski najvažniji štetni organizmi traje u pravilu od kraja mjeseca travnja pa sve do sredine kolovoza ili početka rujna. Pritom se zadnje zaštite vinove loze provode primjenom fungicida protiv uzročnika sive plijesni (Botrytis cinerea) tek nekoliko tjedana (3) ili mjesec dana prije početka berbe. Stoga je za vinogradara i vinara uvijek aktualno pitanje da li ostaci kemijskih sredstva za zaštitu negativno mogu utjecati na sam postupak proizvodnje vina, odnosno da li utječu na sastav mikroorganizama i zastupljenost vrsta autohtonih kvasaca, a time i na senzorička svojstva vina?!

Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj (prema Glasilu biljne zaštite 1-2/2010):
Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine dikarboksimida (Kidan SC, Ronilan DF) i skupine anilinopirimidina & fenpirola (Mythos SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine (Čuš i sur., 2007). Pritom su ostaci iprodiona (Kidan), vinklozolina (Ronilan), fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila (Mythos) nešto veći od očekivanih vrijednosti. Na spoznaju da se koncentracija pirimetanila od zadnje aplikacije do berbe vrlo malo smanjila ukazao je još Cabras i sur. (1997). Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!

Ostaci ciprodinila, fludioksonila i pirimetanila na grožđu u različitom razdoblju od zadnjeg tretiranja i njihovo vrijeme polu-života (t1/2)(dani tijekom kojih se razgradi barem 50% djelatne tvari (Cabras i sur., 1997):
Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa dvije propisane karence, ovisno o tome primjenjuje li se u istom vinogradu tijekom vegetacije 2 ili 3 puta. U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone!
Problematika ostataka sredstava za zaštitu bilja u vinu je kod nas relativno slabije istraživana. Kod njihove pravilne primjene količina ostataka u grožđu tijekom berbe je redovito ispod najviše dopuštene količine (MLR), a njihova se količina tijekom vinifikacije u pravilu smanjuje (MLR su propisani samo za grožđe, ali ne za mošt i vino). Prijelaz ostataka SZB iz grožđa u mošt je ovisan o topivosti djelatne tvari u vodi i načinu vinifikacije. Koncentracija ostataka SZB može narasti tijekom maceracije zbog povećanja koncentracije etanola, jer je topivost fungicida u etanolu u pravilu bolja nego u vodi. Ipak, ako promatramo istraživanja koja su provedena na ostacima fungicida za suzbijanje sive plijesni (botriticidi), npr. vinklozolin, iprodion, ciprodinil, fludioksonil i pirimetanil, za sve je djelatne tvari izuzev pirimetanila tipično smanjivanje njihove količine od grožđa do vina (Cabras i sur., 1999). Ključni postupci u preradi grožđa tijekom kojih se smanjuje količina ostataka SZB u moštu su prešanje, taloženje mošta i odvajanje vina od taloga (pretok nakon alkoholne fermentacije). Istraživanja u Sloveniji na sorti laški rizling (graševina) su u tom postupku dokazala da je jedina djelatna tvar pronađena u vinu bio fenheksamid (Čuš i sur., 2007). Njegova je količina bila izuzetno niska, ali vinogradari kod njegove primjene također moraju biti oprezni (datum zadnje primjene, količina ili doza, poštivanje karence), jer povećani ostaci ovog fungicida na grožđu u vrijeme berbe utječu na njegove moguće ostatke u vinu.

Dakle, u zadnjim tretiranjima zone grožđa protiv sive plijesni krajem kolovoza ili početkom rujna treba biti oprezan u doziranju i poštivanju karence s pripravcima koji sadrže pirimetanil i fenheksamid. Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja procjenjujemo da će do kraja mjeseca kolovoza u odnosu na protekle dvije sezone, odnosno 2009. i 2008., u međimurskom vinogorju nedostajati barem 100-120ºC, što znači da će početak promjene boje kožice bobica i početak dozrijevanja grožđa ove godine kasniti barem desetak dana u odnosu na protekle dvije sezone! Od početka svibnja do kraja srpnja na mjernom je lokalitetu Orehovčak na Železnoj Gori palo nešto skoro 300 mm kiše, pa su zbog vrlo sparnog i toplog razdoblja u protekla dva ljetna mjeseca zabilježeni gotovo idealni uvjeti za razvoj peronospore, a naročito pepelnice u vinogradima! Samo od sredine do kraja mjeseca srpnja o.g je na većini lokaliteta u vinogorju palo od 65 do 100-tinjak mm kiše, a između kišnih dana izmjenjuju se sunčani, vrući i sparni dani. U prvom tjednu mjeseca kolovoza ponovno je palo 60-80 mm nove kiše! Već od 27. srpnja o.g. pronalazimo i prve simptome ranog botritisa ili tzv. zelene plijesni na sortama zbijenih grozdova (npr. graševina, pinot) kao posljedica slabije zaštite od ljetne generacije grožđanih moljaca ili nekroze peteljekovine zbog nedostatka magnezija. Zbog sporijeg dozrijevanja grožđa u odnosu na protekle 2 sezone, te zbog oborina, topline i sparine u prvoj polovici mjeseca kolovoza opasnost od triju najvažnijih gljivičnih bolesti, peronospore (na vršnom lišću), pepelnice i sive plijesni sredinom kolovoza na sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. graševina, moslavac ili šipon, rajnski rizling) još je uvijek bila vrlo velika!

Autor: mr. Milorad Šubić


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Vinogradarstvo Zaštita vinograda Vinova loza Urod Grožđe Zakon Prerada Vino

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije