• Obavijest vinogradarima
  • 21.07.2015. 10:00
  • Međimurska

Zaštita vinograda od plamenjače i pepelnice

Obavijest Savjetodavne službe za vinogradare.

  • 123
  • 8
  • 0

Od posljednje je upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje, proteklo 14 dana. U tom je razdoblju dominiralo iznadprosječno sparno i vrlo vruće vrijeme. Na mjernom lokalitetu Trnovčak, u općini Štrigova, na vinskoj sorti Rajnski rizling, u danima od 8. do 14. srpnja, zabilježili smo 32.4 mm oborina. U istom je razdoblju na mjernom lokalitetu Orehovčak, na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon, zabilježeno 35,0 mm kiše. Tuča je pritom 08. srpnja oštetila dijelove vinorodnih općina Sveti Martin na Muri i Štrigova. Relativna vlažnost zraka je vrlo visoka, a dosadašnja prosječna srpanjska relativna vlažnost zraka u vinogradu, na mjernom lokalitetu Trnovčak, iznosi 89,0 %.

Vrlo je vruće i u protekle prve dvije dekade srpnja, zabilježeno je čak 15 dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka većim od 30°C, dok je maksimum i to 35°C, izmjeren 17. srpnja. Slijedećih pet dana još uvijek očekujemo dnevne vrijednosti veće od 30°C. Zbog takvih se uvjeta već od početka ovoga srpnja, pojavljuju štete na grožđu od neželjenog UV zračenja i visokih temperatura zraka, naročito na osjetljivim sortama, primjerice Rajnskom rizlingu, Muškatu žutom i Chardonnayu. Štete su jače izražene na južnim stranama vinograda, u kojima su redovi u smjeru istok-zapad, pogotovo ako je jače odlistana zona grožđa. Prema zabilježenom, u protekla smo dva tjedna imali optimalne uvjete za razvoj pepelnice (Erysiphe necator) te samo djelomično plamenjače na vršnom lišću (Plasmopara viticola).

U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca, na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon, na lokalitetu Vučetinec, općina Sveti Juraj na Bregu, u proteklih se 14 dana najviše razvijala pepelnica grožđa (Erysiphe necator). Tako je od 1. do 15. srpnja zaraza netretiranog grožđa pepelnicom porasla na 75 %.

Plamenjača (Plasmopara viticola) se ove sezone na netretiranom grožđu nije razvijala, a pojedinačne se uljne pjege pojavljuju na vršnom lišću. Nove oborine očekujemo tek slijedećeg vikenda, 26. srpnja.

Toplo i sparno razdoblje u drugoj polovici srpnja i početkom kolovoza, još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice na bobicama ili peteljkovini, u slabije zaštićenim nasadima. Ranijih smo sezona tu pojavu bilježili na dominantnim sortama kasnijeg roka dozrijevanja, primjerice Moslavcu ili Šiponu, Rajnskom rizlingu, pa čak i na Graševini.

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura izmjerenih od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak u općini Štrigova, u nasadu vinskih sorti Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon, tijekom proteklih 5 sezona:

Godina

Zbroj srednjih temperatura >10°C

(1.4.-15-7.)

2011.

755°

2012.

812°

2013.

730°

2014.

650°

2015.

769°

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura mjerenih od početka travnja do sredine srpnja, suma je dosegnula vrijednost od 769°C, što je više nego u vrijeme toplih ljeta 2011. i 2013. godine. (vidi Tablicu 1.). Za tjedan dana počinje promjena boje kožice grožđa kod vinskih sorti ranijeg roka dozrijevanja kao što je Pinot sivi.

Tokom druge polovice te krajem ovoga srpnja, vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima vezanih za mogući negativni utjecaj na početak vrenja i fermentaciju mošta. Stoga treba voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa.

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu, kod vinskih sorti ima u pravilu dužu karencu nego kod stolnih ili jestivih sorti grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i vinifikaciju. Zbog produžene karence za vinske sorte loze, krajem srpnja i početkom kolovoza, više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide s djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata kao što su mankozeb, propineb i metiram. Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana. Djelatna tvar folpet također ima produženu karencu za vinske sorte grožđa i iznosi 42 dana.

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijaju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak i na neke druge bolesti, primjerice pepelnicu i plijesan, pa ih vinogradari, u tvornički kombiniranim pripravcima, često koriste u mjerama zaštite krajem srpnja. Preparati su primjerice, Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Mikal Premium F ili Ridomil Gold Plus, a posebno su pogodni za zaštitu nasada oštećenih tučom.

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta, bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorti, primjerice sauvignona ili muškata žutog.Tijekom 2011. i 2012. godine, u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija, primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3 do 4 kg čiste djelatne tvari po hektaru, tijekom jedne sezone.

Najkraću karencu za suzbijanje kasne plamenjače na lišću vinove loze ima pripravak Mildicut SC i iznosi 21 dan. Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana. Izuzetak su noviji pripravci Dynali EC (karenca 21 dan) i Luna Experience (karenca 14 dana). Moguću primjenu specifičnih botriticida, protiv sive plijesni (Botrytis cinerea), u slijedećem razdoblju prilagodite početku promjene boje i omekšavanju bobica, terminu planirane berbe grožđa te najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

Od 06.do 14. srpnja, bilježimo najbrojniji let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), na mjernim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban i Orehovčak, zbog čega smo u posljednje dvije preporuke, u zaštiti nakon cvatnje, savjetovali njihovo usmjereno suzbijanje. U tom su razdoblju vrlo aktivni i cvrčci (Scaphoideus, Hyalestes), inače prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju bilo dobro Foliodabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima.

Ako je zdravstveno stanje nasada vinove loze ispravno, a na susjednim položajima nema izvora bolesti, primjerice, pepelnice, moguće je između treće i četvrte usmjerene zaštite nakon cvatnje, planirati i veći razmak tretiranja (18-20 dana). U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavajte miješanja folijarnih vodotopiva hranjiva s anorganskim spojevima i teškim metalima. Uz mikro-hranjiva, preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

Pridržavajte se uputstava za upotrebu, vodite evidenciju o tretiranjima, a praznu ambalažu propisno zbrinite. Podatke o sredstvima za zaštitu bilja koja su registrirana za upotrebu u RH, pročitajte u Fitosanitarsnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom ovdje.

Akcije sakupljanja prazne ambalaže od sredstava za zaštitu bilja na području Međimurske županije održat će se tokom studenoga ove godine, prema rasporedu kojeg možete vidjeti ovdje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Vinogradi Rajnski rizling Moslavac bijeli Šipon Folijarna prihrana Međimurska županija Milorad Šubić Štrigova Pepelnica Plamenjača Uljne pjege Bobice Peteljkovina Graševina Vinske sorte Fermentacija


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Radna akcija #MajaCelingCelic