Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Udruga Bratovštine Hrvatskih vitezova
  • 13.12.2016. 12:00

Zaštita tla u vinogradu danas potreba, sutra obveza

Cijenjeni akademik Ferdo Bašić iz Udruge Bratovština Hrvatskih vitezova je u petak 9. prosinca na prvom danu Wine festivala vina, delicija i ugodnog življenja održao edukativno predavanje pod nazivom "Zaštita tla u vinogradu - danas potreba, a sutra obaveza".

  • 1.305
  • 145
  • 0

Cijenjeni akademik Ferdo Bašić iz Udruge Bratovština Hrvatskih vitezova je u petak 9. prosinca na prvom danu Wine festivala vina, delicija i ugodnog življenja održa edukativno predavanje pod nazivom "Zaštita tla u vinogradu - danas potreba, a sutra obaveza".

Nastavljaju tradiciju Sv. Jurja te njeguju ljubav prema Stvoritelju, vinogradima i vinu!

Možete li mi reći nešto više o Vašoj udruzi?

Udruga Bratovštine Hrvatskih vitezova djeluje još od 1438. godine i nastavljamo tradiciju Sv. Jurja te njegujemo ljubav prema Stvoritelju i vinogradima koje je stvorio, a iz kojih nastaje vino. U svom djelovanju želimo širiti kulturu uzgoja vinove loze, značaj vinove loze za Hrvate kao jedan narod koji je usmjeren vinu još od Rimskih vremena te razvijati kulturu pijenja, jer u vinu treba uživati. Vino se ne bi trebalo piti na litre i ono je socijalna kategorija uz kojega se ljudi druže, vole, ljube te događaju neke od najljepših stvari koje čovjek može doživjeti, ako ga konzumiramo u umjerenim količinama.

U Etiopiji su osposobili 30.000 hektara tala uzetih iz džungle

Kako je tekao vaš životni put u profesiji agronoma?

Završio sam srednju Poljoprivrednu školu, a poslije toga magistrirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu te još doktorirao na pedologiji - znanosti o tlu i bio profesor na Agronomskom fakultetu. Bavim se već 45 godina istraživanjem i gospodarenjem tla po Hrvatskoj, Etiopiji i cijelom svijetu. Dosta sam putovao i posjetio sve kontinente osim Južne Amerike. Bio sam primio i nagrade za rad u znanosti. S vladom Etiopije sam u prošlosti radio jedan projekt s ljudima koji su bili iz ETZ-a u Osijeku.

U Etiopiji smo bili osposobili 30.000 hektara tala koji su uzeti iz džungle i tamo formirali kombinat odnosno imanje gdje je od džungle nastalo plodno tlo. Kada je riječ o tlu, s njime treba gospodariti s puno pažnje. Taj projekt poslije nije zaživio, a najveći problem u Etiopiji je neznanje.

Erozija je najgora za tlo u vinogradima i može mu najviše naštetiti

Možete li nešto reći o problematici erozije o kojoj ste danas dosta pričali ?

Erozija je jedan proces koji jako ugrožava opstanak života na zemlji. Vinograd je inteziviran, jer je širokoredni nasad gdje je jedan prostor između redova uvijek izložen riziku od udara kišnih kapi. Ako takvo tlo obrađujete, kišna kap udara izravno u tlo i odnosi ga u smjeru nagiba. Nije stvar samo što odnosi tlo nego s njime odnosi nitrate i pesticide s kojima ste se borili protiv štetnika, bolesti i korova i to sve odnosi u pitku vodu. Erozija je najgora za tlo u vinogradima i može mu najviše naštetiti. Protiv erozije se možemo boriti tako da zatravimo tlo, a možemo i usmjeriti redove tako da se sva voda upije i ostane na površini umjesto da ode sa tla ili da se napravi terasa koja će potpuno zaštititi tlo.

Pesticidne tvari koje unosimo u tlo ne ubijaju samo korove nego i život u tlu

Kada je riječ o zaštiti tla, na što trebamo obratiti pozornost ?

Tlo je na ratarskim površinama izvan vinograda ugroženo intezivnim gospodarenjem, a svaka obrada tla smanjuje sadržaj humusa koji onda kvari strukturu. Ako se kvari struktura tla, pogoršavaju se i osobine tla. Mi u poljoprivredno tlo unosimo pesticidne tvari koje su neprirodne i koje ubijaju korove, ali istodobno i život u tlu. Sve što odlazi sa vinograda onečišćuje podzemne vode, uzrokuje poplave i druge promjene. Sa tim nečistim tlom se donose na poljoprivredne površine tvari koje nisu poželjne u hranidbenom lancu i koje naravno ugrožavaju zdravlje

Kada bi se koristila isključivo ekološka sredstva, preživjelo bi pola čovječanstva

Mislite li da bi uspjeh vinograda bio jednako dobar i bez zaštitnih sredstava?

Moglo bi se uzgajati vinograde i bez zaštitnih sredstava, ali nedovoljno da bi se namirile globalne potrebe čovjeka. Prinosi koji se dobivaju danas u ekološkoj poljoprivredi su nedovoljni za prehraniti čovječanstvo. Kada bi se teoretski rečeno na cijelom globusu koristila samo ekološka sredstva, moglo bi preživjeti oko 3.2 milijarde ljudi, a nas ima već dva puta više. Bez gnojidbe i zaštitnih sredstava danas je nemoguće funkcionirati. Vinova loza je sama po sebi takva kultura koja nije namijenjena ekološkoj proizvodnji.

Od nepovoljnog tla stvorio prekrasno tlo zavidne strukture

Preporučujete li obradu tla oranjem ili mislite da je bolje bez oranja?

Imao sam vinograd pod Kalnikom kojega nisam obrađivao osim prilikom podizanja i sadnje te koji je uzgajan 22 godine, a dobio sam prekrasno tlo izvrsne strukture. Na svom vinogradu od 800 kvadrata sam imao oko 400 loza i bavio sam se vinogradarstvom iz ljubavi i hobija prema njemu. U vinograd sam ulazio samo ja i sin bez stroja te smo sve obrađivali ručno, no sada na tome mjestu imam voćnjak i u njemu sve vrste kontinentalnog voća, a vino kupujemo.

Tlo je inače vrlo nepovoljno i plitko, a zahvaljujući svom iskustvu sam doveo tlo na zavidnu razinu na način da sam ga zatravio te se sada rukom može zaći u njega do 10 cm, što se ne može na najboljim slavonskim tlima. Moja preporuka je bez ikakve obrade, ali kada se dogode vlažne godine i prohod je po mokrom tlu onda te tragove koje su ostale je dobro prorahliti. Imam iskustva gdje je 20 godina tlo bilo bez obrade i bilo je izvrsne kvalitete.

Novi uvjeti i klimatske promjene nametnule pitanja koja ne možemo izbjeći

Na koji način je najbolje zaštititi tlo u vinogradu?

Zaštita tla prije svega najviše ovisi o nagibu i naravno o duljini padine. Najbolje je usmjeriti redove okomito na smjer pada terena odnosno po izohipsama. To je jedan način koji je djelotvoran i siguran. Nedostatak toga načina je što se zasjenjuju redovi. Drugi način je zatravljivanje vinograda sa travnom smjesom koja odgovara tim klimatskim i pedološkim prilikama. Na taj način trava prekriva cijelu površinu tla i potpuno priječi svaki gubitak hranjiva i stvara poželjnu situaciju.

Postoji i terasiranje odnosno umjetne terase gdje usjećemo veliki nagib i napravimo prostor za nekoliko redova vinove loze te ih zidom odvojimo i učvrstimo. To je najdjelotvorniji, ali jako skup način. Bojim se da će klimatske promjene tražiti upravo takav način zaštite tla u vinogradu. Sve ovisi o tipu tla te na nekim tlima koja su sklona klizanju samo terasiranje dolazi u obzir, a ima tala gdje dolaze i druge varijante u obzir. U Slavoniji se o tome dosada nije vodila pretjerana briga i to se zapostavilo te ljudi uglavnom koriste oranje i mislilo se uvijek, ako se stavi trava da je kvaliteta grožđa slabija, a sadržaj šećera manji te kiselina veća. Sada su novi uvjeti i klimatske promjene nametnule pitanja koja ne možemo izbjeći.


Tagovi

Erozija Tlo Vinogradi Vino Udruga Bratovštine Hrvatskih vitezova


Autorica

Helena Mašaberg

Više [+]

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ekipa, siguran sam da među vama ima netko da mi pomogne reći koje su ovo sorte šljive... Nisam neki poznavatelj, gledam sortne liste, meni to sve slično.. pa me zanima drugo mišljenje. ;)
Unaprijed hvala :)