• BASF
  • 28.07.2016. 18:00

Zaštita od plamenjače u fazi zatvaranja bobica!

Iz godine u godinu peronospora nanosi osjetne gubitke u vinogradima, a uslijed uzastopnih zaraza i pored primjene zaštitnih mjera može upropastiti najveći dio berbe i ozbiljno iscrpiti lozu uslijed masovnog uništavanja lišća.

  • 2.737
  • 122
  • 0

Vinova loza jedna je od najznačajnijih kultura u plantažnom uzgoju u svijetu. Pretpostavlja se da se uzgajala u Egiptu od 3.500 godine prije Krista, a u Mezopotamiji i 4.000 godina prije Krista. Pojava plamenjače u Europi vezana je uz Filokseru, insekta koji potječe iz Sjeverne Amerike koji je u prošlosti radio velike štete na korijenu europske loze.

Plamenjača najvažnija bolest vinove loze

Na europskom kontinentu prva je 1873. godine ogroman trud i novac u rješavanje problema filoksere uložila Francuska. Nakon mnogo pokušaja došlo se do rješenja da se europska loza cijepi na otpornu američku podlogu. Ovaj potez se pokazao kao dvosjekli mač jer je na taj način uveden novi patogen (Plasmopara viticola), uzročnik plamenjače koji do tada nije bio prisutan u Europi. Od tada je plamenjača postala najvažnija bolest vinove loze.

Ekonomske štete od plamenjače najveće su u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama posebice u područjima koja imaju visoku vlagu i visoke temperature za vrijeme vegetacije. U povoljnim uvjetima za razvoj bolesti, štete od plamenjače mogu biti 50-75%. Bolest je prisutna u svim uzgojnim područjima vinove loze izuzev nekih dijelova Kalifornije, Čilea i Afganistana. U Hrvatskoj je prvi put zapažena 1882. godine.

Štete u vinogradima i do 75%!

Iz godine u godinu peronospora nanosi osjetne gubitke u vinogradima, a uslijed uzastopnih zaraza i pored primjene zaštitnih mjera može upropastiti najveći dio berbe i ozbiljno iscrpiti lozu uslijed masovnog uništavanja lišća.

Štete su direktne zbog napada na bobe i indirektne kod jakih zaraza lista jer se zbog smanjenja asimilacijske površine akumulira manje šećera u bobama. Bolest napada list, cvijet, bobe, grozd i mladice. Uzročnik bolest je gljiva Plasmopara viticola.

Razvoj i simptomi

Razvoj gljivice Plasmopara viticola započinje na temperaturi od 12°C pri relativnoj vlagi zraka od 95%. Za ostvarenje primarne infekcije potrebna je temperatura tla od 8°C i temperatura zraka 12°C te da je list biljke veličine 2-3 cm i vlažan 4-6 sati. Za sekundarnu infekciju je potrebno da tokom 2-3 dana padne 10 mm kiše popraćeno temperaturom zraka iznad 8°C. Prvi simptomi pojavljuju se na donjim listovima.

Pojavljuje se u obliku uljne mrlje svjetlo zelene do žute koje se postupno povećavaju. Sa donje strane uljne mrlje pojavljuju se bijele prevlake - a zaražene zone postaju crvenkasto-smeđe. Zaraženi listovi postupno smeđe, suše se i otpadaju i može doći do potpune defolijacije. Zaraženi listovi koji otpadnu potencijalni su izvor zaraze za druge organe.

Plamenjača vinove loze

Ukoliko je infekcija nastala odmah nakon cvatnje na bobama primjećujemo bijelu prevlaku. Bobe u daljnjem razvoju se smežuraju, kožica postaje kožasta i ljubičasto-smeđa. Najčešće biva zaražen samo dio bobica u grozdu, a ostale se normalno razvijaju. Trajanje inkubacije u vrijeme sekundarne infekcije od 1.7. do 31.7. je četiri do sedam dana.

Zaštita od plamenjače vinove loze

Zaštita od peronospore započinje već pri podizanju vinograda. Vinogradi podignuti na nagnutim, južnim, sunčanim ekspozicijama i propusnim tlima manje su napadnuti jer u takvim vinogradima parazit ne nalazi najpovoljnije uvjete za razvoj. Obrnuto je s vinogradima koji su posađeni na niskim terenima i tlima koja zadržavaju vodu. Mjesta izložena propuhu povoljnija su jer zračne struje brže suše lišće i tlo. Zbog istog razloga, redove treba postaviti u pravcu vjetrova. Ostali uzgojni zahvati, ako su obavljeni pravovremeno, mogu doprinijeti smanjenju zaraze.

Plijevljenjem mladica sa starog drva smanjuje se mogućnost primarnih infekcija. Kod prvog zalamanja zaperaka smanjuje se broj listova u čokotu pa je bolje provjetravanje i kvalitetnija aplikacija fungicida. U vrijeme drugog zalamanja i vršikanja, listovi su obično zaraženi. Skidanjem vrškova, odstranjuju se i zaraženi listovi pa je infektivni potencijal u sljedećoj vegetaciji manji. Loza troši najveće količine dušika do konca cvatnje. Nakon toga perioda treba je prihraniti samo ako to analiza pokaže, u protivnom loza stvara mnogo zelene mase koja pogoduje razvoju plamenjače i ostalih bolesti. Svim do sad spomenutim zahvatima može se zaštita olakšati, ali niti jedan od njih ne može zamijeniti primjenu fungicida.

Ukoliko se zaštita fungicidima ne provodi, loza bi nakon nekoliko godina propala prvenstveno zbog plamenjače, ali i zbog pepelnice. Posljednjih godina, broj prskanja značajno je smanjen te se danas može postići zadovoljavajuća zaštita od peronospore s četiri do šest prskanja u prosječnim godinama.

Svaka regija, ovisno o vremenskim prilikama imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća pravila:

  • do cvatnje se koriste jeftiniji kontaktni fungicidi (bakreni u Dalmaciji i Istri, organski na kontinentu - nije obavezno)
  • neposredno pred cvatnju i odmah nakon cvatnje koriste se sistemični fungicidi (radi sigurnije pokrovnosti bujnog porasta)
  • od zametanja bobica do zatvaranja grozda koristi se sistemik ili kontaktni fungicid, ovisno o vremenskim uvjetima
  • zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom

Program za suzbijanje peronospore podijeljen po fazama rasta:

  • faza 1: bakreni pripravak u trostrukoj koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije
  • faza 2: organski kontaktni ili bakreni fungicid
  • faza 3: sistemično-kontaktni fungicid
  • faza 4: cvatnja
  • faza 5: sistemično-kontaktni fungicid
  • faza 6: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid
  • faza 7: bakreni fungicid

Od mjera suzbijanja preporučuju se organske fungicide kontaktno površinskog djelovanja.

Iznimno je važno primijeniti preventivni fungicid koji se treba primijeniti na list loze prije nego počne stvaranje cijevi klice i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već naneseni fungicid koji uništi nastalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega" jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo spriječiti infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je važno pravovremeno prskanje prije zaraze.

Prije cvatnje preporučuje se napraviti dva prskanja organskim preventivnim fungicidima.

Također je važno znati da se preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili jake rose.

Za daljnje zaštite plodova i lišća preporučuje se koristiti preventivne pripravke s površinskim djelovanjem poput Delan® i Polyram®. Od pripravaka potrebno je koristiti pripravke preventivnog djelovanja, vodeći računa da koristite onaj koji je do sada korišten najmanji broj puta.

Delan suzbija veliki broj uzročnika biljnih bolesti

Delan® 700 WDG - sadrži aktivnu tvar ditianon koja pokazuje izuzetnu učinkovitost u suzbijanju velikog broja uzročnika biljnih bolesti: čađave krastavosti lišća i plodova jabuke, kovrčavosti lišća breskve i crne pjegavosti i plamenjače vinove loze. (Maksimalni broj tretiranja u sezoni - 6.) . Neke od prednosti su:

  • fungicid čiji mehanizam inhibira klijanje spora - uzročnika biljnih bolesti.
  • kao preventivni fungicid, primjenjuje se u redovnom programu integrirane zaštite biljaka od bolesti i to u razmaku od 8-14 dana, zavisno od vremenskih uvjeta.
  • kombinacija s pripravkom Stroby® DF u zaštiti jabuke osigurava produženo djelovanje i sprječava pojavu rezistencije.

Polyram kontaktni fungicid

Polyram®DF - kontaktni fungicid za suzbijanje bolesti u vinogradarstvu, voćarstvu, povrćarstvu, na ukrasnom bilju i krumpiru. (Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 3). Prednosti korištenja ovog sredstva:

  • potpuno selektivan na ciljanim kulturama u svim fenofazama njihovog razvoja
  • dobro se miješa s drugim preparatima za zaštitu bilja osim s kiselim insekticidima (dihlorvos, dimetoat) i uljnim preparatima
  • nije otrovan za pčele te druge korisne insekte i grinje
  • formulacija u obliku vodotopivih granula sprječava stvaranje prašine i njezino neželjeno udisanje tijekom priprema za prskanje

Opasnost od peronospore u normalnim godinama prestaje oko 15. srpnja. Tada list postaje otporniji na infekcije, a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti stoga je važno zaštitu vinove loze primijeniti sad kad su uvjeti povoljni za razvoj peronospore.

Za sve informacije o ovim sredstvima i zaštiti vinove loze molimo da se obratite u tvrtku BASF na dolje navedene kontakte.


Tagovi

Plamenjača Pepelnica Peronospora Plasmopara Bolesti vinove loze Zaštita vinove loze Infekcija grozda Fungicidi Delan Polyram


Partner

BASF Croatia d.o.o.

Ivana Lučića 2/a, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: + 385 (0)1 60 00 027, e-mail: matea.basic@basf.com web: http://www.agro.basf.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi