• Poljoprivreda
  • 08.07.2009.

Zagorska vina osvajaju zahtjevno svjetsko tržište

Zagorje postalo regija u kojoj se proizvode sve bolja vina. Zagorska su vina doživjela pravu metamorfozu i srušila stereotipe o Zagorju kao pokrajini s »kiselišima«, u kojoj su vrhunac ponude zabranjeni direktno rodni hibridi poput nohe i izabel

  • 6.170
  • 300
  • 0

Da će iz zagorskih podruma izlaziti ponajbolja hrvatska vina, malo tko bi povjerovao još samo prije nekoliko godina. Zagorska su vina u zadnje vrijeme doživjela pravu metamorfozu i srušila stereotipe o Zagorju kao pokrajini s »kiselišima«, u kojoj su vrhunac ponude zabranjeni direktno rodni hibridi poput nohe i izabele. Sada se na spomen zelenih brega i tamošnjih vinorodnih područja pravim vinoljupcima odmah osuše nepca i razigraju duše koje treba krijepiti »božanskim nektarom« s pitomih brežuljaka. Glavne perjanice proizvodnje dobrih vina vlasnici su triju najpoznatijih vinarija u Zagorju: Tomislav Bolfan iz Vinskog Vrha u Hraščini, Stjepan Šafran s istoimenom vinarijom u Humu Brezničkome te nagrađivani Boris Drenški iz Huma na Sutli, vlasnik vinarije Bodren.

Najveća vinarija u Hrvatskome zagorju je vinarija Vinski Vrh u sjeveroistočnoj općini Hraščina, koja se prostire na 25 hektara i na kojoj je zasađeno 95.000 trsova. Vlasnik Vinskog Vrha, vinarije i vinorodnog posjeda na 220 do 320 metara nadmorske visine položenog na južnim i jugoistočnim obroncima tog mjesta na tromeđi Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke županije je zagrebački poduzetnik Tomislav Bolfan. Na Vinskome Vrhu posađeni su rajnski rizling, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, sauvignon, cabernet sauvignon, muškat žuti, traminac te graševina.U vinariji im nije cilj postići kvantitetu, već što bolju kvalitetu vina.

»Priča oko proizvodnje naših vina, za koja iz godine u godinu nastojimo da budu što bolja, ne počinje u podrumima već na plantaži vinograda. Odstranjujemo neželjeni dijelove trsova, čistimo viškove trsova i suvišnu lisnu masu i odstranjujemo pokvarene bobice«, pojašnjava nam Bolfan i pokazuje velebni podrum vrhunski i najsuvremenije opremljen. Dika Vinskog vrha vina su vina brenda »Libertin« koja su, kako navodi i vlasnik, namijenjena zahtjevnijoj publici. Jer ta vina, doznajemo u Hraščini, posebno su preporučljiva osobama koja ne priznaju ograničenja, nesputanoj slobodi i individualizmu.

No, u Vinskome Vrhu ne nude samo vina, već su svoju ugostiteljsku ponudu zaokružili i sadržajima u prostranoj drvenoj vinskoj kleti koja dominira »gruntom«. U njoj se nude autohtone zagorske delicije: sir i vrhnje, šunka, špek, kobasice, štrukli, suhi sirevi. Nedavno je na prvoj etaži vinarije otvoren i dućan s delikatesama (ujedno i suvenirnica) u kojemu su mjesto našli mnogi zagorski proizvođači suvenira, slastica, sireva i drugih izvornih proizvoda vezanih za našu najzeleniju pokrajinu. Vrhunac ponude je smještaj u sobama kojih se ne bi posramio nijedan hrvatski hotel i koje su namještene u rustikalnome stilu. Ovaj mjesec u vinariji Vinski Vrh održavaju se Dani otvorenih vrata kada goste kroz klet i podrume vodi vinotoča koji turiste upoznaje s proizvodnjom vina uz neizostavnu degustaciju.

Više od tri stoljeća tradicije

Iz iskustva autora ovih redaka, najbolje je kušati sva vina jer su odreda izvrsna, a preporučuje se rajnski rizling kasna berba 2007. te crni pinot barrique.

Svojevrsni »nastavak« vinograda Vinskog Vrha, točnije podno njihove plantaže, protežu se nasadi vinarije Šafran koja dio loze ima posađene u Hraščini, a veći dio u susjednome Humu Brezničkome. Pod vinskom palicom nekadašnjeg predsjednika Obrtničke komore Hrvatske i poznatog poduzetnika Stjepana Šafrana, u njegovoj se vinariji proizvode vrhunska vina, a najviše su orijentirani na aromatična vina. Tradicija proizvodnje vina kod Šafrnovih je dulja od tri stoljeća, a 1692. godina označava početak bavljenja vinom u toj poznatoj obitelji. Vinarija Šafran posjeduje vinograde ukupne površine 16 hektara sa 75.000 trsova, a imaju zasađenu graševinu, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, traminac, incrocio manzoni i pinot sivi. Kako doznajemo u vinariji Šafran, namjeravaju povećati broj trsova za još 10.000 na ukupno 85.000, što bi bila veličina srednjega gospodarstva. Vinarija Šafran je prvi put zatražila novac iz europskih fondova, a dosad je koristila samo poticaje Ministarstva za poljoprivredu.

Na drugom dijelu Zagorja, u Rusnici nedaleko od Huma na Sutli, perfektna vina proizvodi Boris Drenški u maloj vinariji Bodren. Drenški je najnagrađivaniji zagorski vinar koji se jedini u Hrvatskoj može podičiti s osvojenih više zlatnih odličja (Enjingi osvojio jedno zlato 2003.) na Decantreovim World Vine Awardsu u Londonu, za svoja predikatna vina. Drenškova »vinska priča« potpuno je atipična za Zagorca. Naime, Drenški je prije desetak godina bio Zagorec bez vinograda i kleti, a od onda se nešto »prelomilo« u njemu i počeo se puno zanimati za vina, obilaziti vinske sajmove i čitati stručnu literaturu. Drenški je, kako kaže, odlučio proizvoditi samo vrhunska predikatna vina: posadio je tisuću trsova i ostavio ih za ledenu berbu. Grožđe je brao u ekstremnim uvjetima u studenome i sredinom veljače, a vino proizvodio pod vedrim nebom i skladištio ga u garaži. S prvotnih 1000 trsova, danas je došao do brojke od 7000, a cilj mu je plantaža vinograda s 25.000 trsova. Posebnost njegova vina, osim što je rezervirano za prave vinske znalce i hedoniste, je vrlo visoka cijena - više od 400 kuna za samo dva decilitra. Interes za njegova vina je golem, a posebno su za njega zainteresirani Rusi. U poslu mu savjetima pomaže poznati hrvatski ugostitelj, vlasnik dvorca »Bežanec«, Siniša Križanec.

Seljačka buna kod Stubice pokrenuta zbog vina?

Na području Hrvatske sredinom 19. stoljeća bilo je zasađeno čak 170.000 hektara vinograda, a posebno duga tradicija vinogradarstva je u Zagorju. Neki povijesni izvori navode i da je seljačka buna kod Stubice pokrenuta zbog vina, odnosno odluke feudalaca (Tahy) da će od kmetova oduzeti viškove vina i ograničiti im trgovinu »blagotvornom kapljicom«. Prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, prošle je godine u Hrvatskoj bilo zasađeno 16.252 hektara vinograda (upisano u Upisnik), a mimo Upisnika još toliko, a bilo je 17.005 proizvođača vina. Kontrolirano zaštićeno podrijetlo imalo je 762 proizvođača i njihovih 2379 vrsta vina.

Autor: Zoran Gregurek

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nakon predivno provedenog vikenda u prirodi( relacija Slavonija-Kravarsko) dođem doma i #mojepovrće me obraduje!