Centar znanja - novi nasadi za nove naraštaje
Sveučilište u Zadru je na svom imanju ukupne površine šesnaest hektara polovinom travnja 2007. godine krenulo s podizanjem trajnog nasada vinograda. Na površini od šest hektara posađeno je sedamdeset posto crnih i trideset posto bijelih sorti. Od crnih sorti zastupljeni cabernet sauvignon, merlot, cyrah i plavina, a bijelih maraština, chardonnay i u manjim količinama sauvignon. Sav sadni materijal nabavljen je od domaćeg proizvođača, tvrtke iz okolice Sinja. U sljedećih mjesec dana podignut će se još pola hektara vinograda te će se dosegnuti brojka od ukupno 25.000 loza.
- Ovo je područje od crnih sorti, a i trend u svijetu je da se preferiraju crna vina u odnosu na bijela. Sortiment koji smo izabrali je preporučen za ovo područje, a ujedno je i iskustvo pokazalo da je on dobar. Lani je vinograd dao jednu prvu manju količinu roda od tone, od čega smo dobili 400 litara crnog i 140 litara vina koje ćemo ove dane buteljirati kao prvo sveučilišno vino. Ove godine očekujemo prvi ozbiljniji rod, kaže asistent na Odjelu za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja i tehnolog na Baštici Josip Ražov.
Zemljište koje koriste je državno, a Sveučilište ga je, kao i drugi korisnici na Baštici, dobilo u koncesiju. Vinograd su podizali vlastitim sredstvima i kreditima HBOR-a te su koristili poticaje koje država daje za podizanje trajnih nasada. Ražov ističe da Sveučilište ni u jednom trenutku nije imalo privilegij nad drugima u dobivanju sredstava i rješavanju problema na koje su nailazili. Od mehanizacije imaju traktor voćar - vinogradar, prskalicu, kultivator i stroj za aplikaciju herbicida. Također, stalno zapošljavaju jednog radnika koji je dovoljan za tekuće poslove u vinogradu, a za veći obujam poslova oslanjaju se na sezonsku radnu snagu. U budućnosti tu će ulogu preuzeti studenti. Imaju i dobru suradnju sa susjedima osobito s Antom Ivkovićem u čijem skladištu čuvaju strojeve.
Vinograd je samo dio cjelokupnog plana koji Sveučilište planira realizirati na Baštici. Podignuti nasad u budućnosti jamči proizvodnju od 40.000 litara vina. To vino će se proizvoditi u minivinariji koju Sveučilište planira podignuti u neposrednoj blizini vinograda najkasnije do 2010. godine. Na istom mjestu će se i prodavati, ali bit će dostupni i u nekim ugostiteljskim objektima koji pokažu interes za njim. Ipak cilj svega nije prodaja, već prvenstveno edukacija studenata na budućem Studiju primijenjene ekologije u poljoprivredi.
- Nije neuobičajena stvar da fakulteti i sveučilišta koja se bave poljoprivredom imaju svoje poligone na kojima studenti aktivno sudjeluju u proizvodnji. U našem slučaju studenti će sudjelovati u svim fazama proizvodnje od sadnje, rezidbe, gnojidbe, berbe, zaštite, proizvodnje budućeg vina. Praktična nastava ide toliko daleko da svaki student dobije svoj dio vinograda i bačvi za koje je zadužen. Na ovaj način oni najbolje stječu neophodna znanja i vještine koje će sutra primjenjivati u svakodnevnom radu.
Neće samo studenti stjecati nova znanja. Od pojave Sveučilišta u Baštici očekuju mnogo i ostali poljoprivrednici. Rad znanstvene ustanove na terenu imat će njihovu osobitu pažnju.
- Ljudi očekuju od nas da sve ono što je sveučilišno bude na višoj razini, a i mi sami smatramo da tako mora biti. Ovo će biti jedan centar znanja gdje će se ljudi moći upoznati s novim tehnologijama u proizvodnji. Nekad je ovdje bio PK Zadar i on je bio centar gdje su se ljudi upoznavali s ovim stvarima te ih primijenili. Mi smo u tom segmentu njihov sljednik, kaže Ražov.
Ovih dana se dovršava sadnja 12.500 jabuka na površini od 5,5 hektara.
- Sortiment je moderan, onaj koji se traži na tržištu - zlatni delišes, granny smith, idared, gala. U planu je da se proizvodi konzumna jabuka koja će ići na tržište. Druga klasa će ići u proizvodnju jabučnog soka i octa. Radi se o modernom nasadu jabuka, koji će također služiti za obrazovanje studenata.
Od ukupnih šesnaest hektara površine kojima Sveučilište gospodari na Baštici, na dva hektara u budućnosti će se podizati pokusni nasadi vinove loze, voćaka i povrća.
- Radi se o nasadima na kojima se posadi veliki broj različitih sorata te se onda ispituje kojoj sorti odgovara ovo područje, kojoj ne i koju dalje terba proučavati, kaže tehnolog na Baštici Josip Ražov.
Studij za primijenjenu ekologiju u poljoprivredi koji Sveučilište u Zadru planira osnovati unosi se u bazu podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Idući koraci su Nacionalno vijeće i određivanje recenzenata.
- Radi se o jednom modernom studiju s novim pristupom poljoprivredi u Hrvatskoj. Mi smo se trudili da njegovim programom ne budemo konkurencija drugim agronomskim studijima u Zagrebu, Osijeku, Splitu. No, nas doživljavaju kao prijetnju. Zbog toga očekujemo podršku Sveučilišta u Zadru, osobito kod određivanja budućih recenzenata. Ne želimo neobjektivne recenzente kojima je samo cilj da nam sruše studij. Želja nam je da program ide stranim recenzentima na ocjenjivanje, a ne samo domaćima, kako bi se dobila što objektivnija ocjena, kaže pročelnik Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja Jozo Rogošić.
Autor: Ante Vidović, Foto: Adam Vidas
Izvori