• OPG Galjin Dvor
  • 14.07.2020. 09:00
  • Šibensko-kninska, Kruševo, Primošten

Vrhunski babić i ekološko maslinovo ulje Galjin Dvor zaokružuje ruralnim turizmom

Novinar Radoslav Županović osim eterom, uspješno plovi i poljoprivrednim vodama razvijajući obiteljsku tradiciju kroz proizvodnju vrhunskog babića, ali i ekološkog maslinovog ulja. Tu je još i turistička ponuda, a sve uz pomoć sredstava EU fondova.

Foto: Vedran Stapić
  • 865
  • 494
  • 1

Poznati radijski voditelj, odnedavno i novinar jedne televizijske kuće, Radoslav Županović, osim eterom uspješno plovi i poljoprivrednim vodama. U zaleđu Primoštena, svega nekoliko kilometara daleko od mora, u mjestu Kruševo na OPG-u Galjin Dvor, proizvodi vrhunska vina i maslinova ulja.

"Novinarstvo je, uz poljoprivredu, područje koje je i nakon 20 godina za mene još uvijek izazov. Uvuklo mi se pod kožu. Terene volim, javljanja uživo, a kako sam četiri dana u redakciji, tri slobodan, bit će vremena i za maslinarstvo i vinogradarstvo", priča nam Radoslav, poznatiji kao Rade. 

Njihova priča s vinovom lozom i maslinama, ima dugogodišnju tradiciju. "Samo nastavljam putem svojih predaka, pradjeda, djeda i oca. Otac je još uvijek sa mnom i on je moja, neću reći desna, nego i desna i lijeva ruka u smislu stručnosti i iskustvene podrške", govori nam ponosno o poslu kojeg brendiraju kroz Galjin Dvor - nadimak obitelji koji seže u davnu prošlost. 

100% autohtono, 100% babić 

"Poznati smo kao Galjini, tako da i to pokušavamo uklopiti u našu tradicijsku priču", otkriva dodajući da su unatrag par godina odlučili razvijati gospodarstvo malo modernijeg koncepta obrade samih nasada. Kad su u pitanju vinogradarstvo i vinarstvo, isključivo se bave uzgojem babića, autohtone dalmatinske crne vinske sorte od kojega rade brojne varijacije vina: od rosea, kvalitetnog i vrhunskog vina pa sve do tradicionalnog desertnog vina prošeka. 

Radoslav Županović, novinar i poljoprivrednik

"Smijem li ga uopće nazvati tako, prošek?", smije se Rade podsjećajući na spor s Talijanima oko naziva kojeg su zaštitili na razini Europske unije (prosecco, op.a.) i nastavlja: "Nekada smo raspolagali s ogromnim površinama koje su se obrađivale na starinski, klasičan način. Taj posao zahtijevao je puno više rada i vremena jer se sve obavljalo ručno. Prije par godina kupili smo traktor kako bi si olakšali posao, a budući da on nije mogao ulaziti u takve nasade morali smo se okrenuti nečemu inovativnijem. Odlučili smo se za plantažni uzgoj loze na armaturi, u redovima što nam je dosta pojednostavilo sam posao, a i prve berbe pokazuju da nema razlike u kvaliteti“, pojašnjava mladi poljoprivrednik koji je prilično toga (pa i obavio kupnju traktora) izgradio sredstvima EU fondova, ali ne samo njih. 

Otkriva kako je prvi projekt kojega su napravili sami, bez konzultanta, bio iz nacionalne Vinske omotnice. Podigli su tada nešto manje od 1 ha vinograda babića, uz 50% sufinanciranja. Potom su se 2015. godine prijavili na prvi natječaj za podmjeru 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" odnosno tip operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" Programa ruralnog razvoja RH.

"Ako se sjećate, to je bio onaj natječaj čije smo rezultate čekali dvije godine. Od tih sredstava, a riječ je o 171.585 kuna kupili smo traktor i priključne strojeve. Iskoristili smo i mogućnost javljanja na Nacionalni fond Ministarstva turizma - konkurentnost turističkog gospodarstva i to u dva navrata. Iz jednog smo proveli centralno grijanje kroz cijeli objekt kušaonice, a drugi fond smo koristili za 'face lifting' dvora starog 300 godina koji se zadnjih 10 godina polako uređuje. Ove godine smo obnovili cijelu fasadu i vratili joj onaj starinski izgled“, ističe Županović dok pokazuje terene na kojima planira proširiti proizvodnju.

Razvoj Galjina Dvora i sredstvima EU fondova 

Prijavili su se i na podmjeru 6.2. "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području", tip operacije 6.2.1. Programa ruralnog razvoja gdje im je ukupno odobreno 372.000 kuna, a dosad isplaćena 1. rata od 186.000 kuna.

"Vezano uz taj projekt, plan nam je istočni dio dvora koji se nekad koristio kao štala i prostor gdje se čuvalo sijeno, prenamijeniti u dva manja apartmana. Time bismo objedinili našu ponudu i zaokružili priču Galjina Dvora tako da ljudi kojima se sviđa, ovdje mogu provesti koji dan i uživati u svim blagodatima", pojašnjava plan na čijoj realizaciji rade. 

Imaju i jedan, nešto malo manji vinograd u Kruševskom polju gdje je, kako kaže, zahvalnija pozicija za proizvodnju rosea, za razliku od kamenjara iz kojeg dolazi vrhunski babić.

"Ove godine očekujemo nekih 4 do 5 tona u novom nasadu i negdje oko tonu i pol u manjem. Kada se pretvori u butelje to je nekih 5.000 do 5.500 boca vrhunskog babića i rosea, otkriva Rade. 

U maslinicima koji se prostiru na 4,5 hektara krševitog terena ukupno je 400-tinjak stabala različite starosti. "Kod maslina imamo tri generacije. Stabla koja je prije stotinjak godina sadio moj pradjed, pa ona od prije 30 djed i stabla koja je sadio otac prije 15,16 godina. Na meni je da sadim nove o kojima će pričati moji potomci", govori uz osmijeh i naglašava da su se u maslinarstvu odlučili za ekološku proizvodnju

Eko proizvodnja u maslinicima 

"Nasadi su ekstenzivni. S obzirom na teren, sadilo se gdje se pronašlo prostora da se maslina zabode u zemlju", dodaje i kaže da su maslinici ekološki iz više razloga. "Lakši je put prema EU sredstvima i to je možda bio jedan od osnovnih motiva. No zadnje četiri godine, vidimo da smo izabrali pravi smjer jer smo primijetili da konačan rezultat u smislu količina, ne odstupa u bitnom od konvencionalnih maslinika. Eko proizvodnja je lakša, a danas su i dostupnija sredstva za zaštitu. Kod loze je malo kritično i tu imamo određenu dozu straha jer su mladi nasadi, a znamo da u svibnju i lipnju imamo kišne periode koji po pitanju bolesti znaju nanijeti velike štete. Razmišljamo i u tom smjeru, ali prerano je za razgovarati o eko proizvodnji grožđa", navodi Županović koji je korisnik i IAKS mjere 11 Programa ruralnog razvoja. Točnije, podmjere 11.2. "Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja". 

Za razliku od vinograda, maslinici su u eko proizvodnji 

Uz mjeru 11, korisnici su i mjere 10 odnosno operacije 10.1.10. Održavanje suhozida. 

"Puno toga je ispred nas, ali želimo pokazati sebi i drugima da ova priča vrijedi i da se od nje može živjeti“, poručuje Radoslav čiji gosti imaju mogućnost vidjeti kako nastaju njihovi proizvodi. Domaćini ih provode kroz vinograde i maslinike, pokazuju im podrume, opisuju podneblje kao i procese proizvodnje. Nude mogućnost kušanja. 

Osim na kućnom pragu gdje prodaju najviše, vino i maslinova ulja plasiraju i putem štandova u Primoštenu i Rogoznici, ali i brojnim restoranima od Zadra do Splita. 

"Već godinama surađujemo s nekoliko turističkih agencija preko kojih nam dolaze strani turisti, ponajviše Skandinavci i Francuzi. Svaki gost je dobar gost i taj neposredni kontakt ima posebnu težinu jer i mi nešto od njih naučimo", naglašava dodajući da ove godine itekako osjećaju posljedice pandemije. 

"Veliki je problem s plasmanom, imali smo i desetak rezervacija za srpanj i kolovoz koje su "otpale". U lipnju smo zabilježili pad od 60 do 70 posto, no prodaja se na dva štanda u Primoštenu i Rogoznici ipak sramežljivo razvija. Vidjet ćemo kako će biti", zaključuje naš sugovornik. 


Fotoprilog


Tagovi

OPG Galjin Dvor Radoslav Županović Vino Babić Maslinovo ulje Ekološki uzgoj Fondovi Plantažni uzgoj Vinska omotnica


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/