• Vinogradarstvo
  • 01.03.2009.

Vrh Hrvatske ekološke proizvodnje

Nadinjani vode Zadarsku županiju u vrh Hrvatske ekološke proizvodnje

  • 2.198
  • 109
  • 0

Iako brojimo zadnje dane veljače, još uvelike osjećamo njenu ćud dok bura prodire do zadnje košćice. Odvažni maslinari već rade prve rezove, dok su najvrjedniji vinogradari. Ne samo da su aktivni u vinogradima, već su izrazito aktivni i u edukacijama. Poglavito se ističe Udruga vinogradara i vinara Nadin.

Agilna udruga

Od samog osnutka ova udruga koristi stručno znanje i spremnost savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zadarske županije, kao i inih stručnjaka specijalnosti poljoprivreda. Jednako tako s mnogo žara i entuzijazma udruga je aktivna u svim aktualnim zbivanjima, a posebice u organiziranju seminara za svoje članove, i ne samo članove, nego za sve vinogradare, vinare i poljoprivrednike koji žele steći nova znanja i napredovati u struci. Zato ne trebaju čuditi ni uspjesi poljoprivrednika iz Nadina koji postižu zavidne rezultate kako u proizvodnji vina, maslinova ulja, broju gospodarstava prijavljenih u održivu organsku proizvodnju (ekološku), a sutra tko zna. U izgradnji i adaptaciji su i prvi podrumi na obiteljskim gospodarstvima, a tu su i razmišljanja o ruralnom turizmi itd.

Prošlog petka vrijedno predsjedništvo Udruge organiziralo je seminar iz Zaštite kontroliranog zemljopisnog podrijetla vina, s prezentatoricom Brankom Mihaljević, dipl. ing. Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (HZVV) Zagreb. Tom prilikom oko pedesetak nazočnih proizvođača grožđa i vina iz Nadina i okolnih mjesta informirano je o trenutačnoj problematici u ovoj struci, o Zakonima i Pravilnicima koji se odnose na ovu proizvodnju, a ima ukupno 18 pravilnika.

Ekoproizvodnja u Nadinu

- Hvalevrijedno je što je Zadarska županija među vodećima u RH po površinama pod vinogradima sa 1.570 ha, a Nadinu bi pripadalo prvo mjesto s više od 400 ha. Svakako mu pripada prvo mjesto po prijavi u održivo-ekološko vinogradarstvo sa 70,0 ha, rekla je Mihaljević.

- I ne samo da smo najjači u županiji, nego i u Hrvatskoj. Ipak poražavajuća je konstatacija da je Zadarska županija posljednja na ljestvici u Republici Hrvatskoj po broju proizvođača vina koji su ishodili rješenja s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla, odnosno točnije rečeno njih samo pet, a jedan od tih pet je Badel, naglasio je predsjednik Udruge Željko Vrsaljko.

Ipak takvo stanje neće trajati dugo, kako je dodao potpredsjednik udruge Tomislav Glavić, a svi se nazočni složili te vrlo brzo donijeli odluku o hitnoj intervenciji. Prema dosadašnjim, galopirajućim rezultatima udruženih nadinskih vinogradara za očekivati je da će i u ovom slučaju kao i u ekološkoj prijavi Nadinjani već iduće godine Zadarsku županiju dovesti u sam vrh RH.

Preporučeni kultivar

Vjeru u nadinske proizvođače pokazala je Branka, jer kako kaže, upoznata je s obnovom i podizanjem novih nasada te s kultivarima vinove loze koji su u skladu s preporučenim kultivarima za poregiju sjeverna Dalmacija (maraština, debit, pošip, trebbianotoscano, rkaciteli, trbljan, chardonny, plavina, lasina, merlot, cabernet, sauvignon, cabernet franc, syrah, babić, carignane, grenache noir, zadarka, vranac, svrdlovina crna, cinsault) te dodala da je time već zadovoljen jedan od glavnih uvjeta u stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla, tj. da su sorte sukladne Pravilniku o nacionalnoj listi priznatih kultivara. Nime, vino u RH može nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla ako: potječe s određenog i ograničenog vinorodnog područja pri čemu: stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom potječe od jedne ili više vinogradarskih podregija, ali u okviru jedne zone, kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom potječe s vinorodnih područja unutar jedne vinogradrske podregije, a vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom potječe s vinogradarskih položaja unutar jednog vinogorja i u sva tri slučaja proizvedena su od sorata sukladno Pravilniku o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Dakle, zaključila je Branka, pred nadinskim proizvođačima su sve tri mogućnosti i uvjerena je da će se za svaku od njih uskoro biti kandidata.

Vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom

U Upisnik proizvođača grožđa i vina obvezni su se upisati svi proizvođači koji imaju najmanje 500 m 2 ili manje, ako prometuju grožđem, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina. Upis se vrši u nadležnim uredima državne uprave, na Obrascu br. 2., a upisani proizvođači su dužni državni ured izvjestiti: o količini ubranog grožđa i proizvedenog vina po završetku berbe najkasnije do 15. siječnja iduće godine; stanju zaliha s danom 31. srpnja najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine, a o stanju zaliha vina s danom 31. prosinca najkasnije do 15. siječnja iduće godine.

Što je sve potrebno da bi se u prometu/prodaji našlo vino s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla vina? Proizvođači koji žele ovu oznaku moraju ishoditi Rješenje o označavanju vina oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla, a da bi dobili rješenje, koje izdaje MPRRR moraju se upoznati ponajprije s Pravilnikom o označavanju vina oznakom zemljopisnog podrijetla (NN 7/05, 41/08), popuniti obrazac KZP za svako pojedino vino te kopiju dostaviti u HZVV. Vino u RH može nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla ako: potječe s određenog i ograničenog vinorodnog područja (Pravilnik o vinogradarskim područjima NN. 159/04, 64/05, 123/07).

Zadarska županija pripada vinogradarskoj podregiji Sjeverna Dalmacija s vinogorjima: Zadar - Biograd (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Sukošan, Bibinje, Sv. Filip i Jakov, Pakoštane) Benkovac - Stankovci (Jasenice, Kruševo, Obrovac, Ervenik, Kistanje, Stankovci, Polača, Benkovac, Lišane Ostrovičke), Vinogradrska zona C3, dok Pag pripada vinogradarskoj zoni C2.

Autor: Ana Grgas


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Vinogradarstvo Ekološki proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zašto odabrati i kako brinuti o Božićnim drvcima s korijenom ? - Umjetnom boru treba 2500 godina da se razgradi a jedno stablo poput obične smreke u starosti od 5 godina u 12 mjeseci proizvede dovoljno kisika za jednu osobu za dva mjeseca d... Više [+]