Pretraga tekstova
Nanošenje se može obaviti prskanjem, a učinkovitija metoda je endoterapija odnosno ubrizgavanje vode obogaćene ozonom u deblo, pokazalo je znanstveno istraživanje.
Vinova loza je jedna od popularnijih biljnih vrsta u svijetu, ali je istodobno vrlo osjetljiva na gljivične infekcije i zahtijeva veliku upotrebu fungicida. Stoga sve više zemalja traži alternativu jer se 35% pesticida u svijetu koristi upravo u zaštiti te kulture.
Istraživači sa Sveučilišta Castilla u Španjolskoj nedavno su otkrili i eksperimentalno dokazali da voda obogaćena ozonom također može biti učinkovito sredstvo u kontroli gljivičnih bolesti jer inaktivira mikroorganizme patogena.
Osim toga, studija objavljena na stranici znanstvenog časopisa mdpi je dokazala da ovakva vrsta zaštite utječe na kvalitetu i aromu grožđa te vina.
U posljednjih nekoliko godina je prskanje vinove loze ozoniranom vodom među vinogradarima sve češće u upotrebi. Razlog leži uglavnom u velikoj oksidacijskoj snazi ozona i njegovom spontanom razlaganju na kisik bez stvaranja opasnih rezidua.
Folijarna primjena je najčešći način nanošenja sredstava. Međutim, ova metoda uključuje i gubitke. Naime, otkrili su da raspršivanje dovodi 30-40% gubitaka te 10-40% taloženja na zemlji, ovisno o stupnju razvoja vinove loze ili gustoći krošnje.
Alternativno, sredstva za zaštitu mogu se izravno primijeniti na provodni sustav biljke putem metode nazvane endoterapija. Ovaj pristup smanjuje utjecaj na okoliš i izloženost korisnika, a istodobno promiče učinkovitu uporabu agrokemikalija jer se isporučuje cijela doza.
Treba dodati kako je ovu metodu koristio Leonardo da Vinci još u 15. stoljeću, kada je ubrizgao arsen u stablo jabuke i otrovao ga.
Ova tehnika ne samo da može pomoći u suzbijanju bolesti vinove loze, već uzrokuje i promjene u kvaliteti plodova i, posljedično, može utjecati na vinske atribute.
U ispitivanom slučaju ozonirana voda primijenjena endoterapijom u četiri različita fenološka stupnja, u rasponu od prije cvatnje do razdoblja dozrijevanja poboljšala je ukupnu kvalitetu grožđa, ali pojačanje dodatnim prskanjem moglo bi nadjačati antioksidativni sustav biljke i dovesti do suprotnog učinka, uglavnom u pogledu boje i fenola.
Podizanje novog vinograda: Dobro pripremite tlo i lozne cijepove
Buduća istraživanja koja će analizirati utjecaj različitih doza ozonirane vode, vremena primjene, godina i sorte bila bi prikladna za određivanje optimalnih uvjeta kako bi ove vrste zaštite bile učinkovite u suzbijanju bolesti bez promjene ili čak poboljšanja kvalitete grožđa i vina.
Osim navedenog, ozon u plinovitom ili tekućem obliku ima široku primjenu u sredstvima za dezinfekciju u prehrambenoj industriji, pogotovo za čuvanje i produljenje roka trajanja ubranog voća i povrća.
Tagovi
Ozon Ozonirana voda Zaštita vinove loze Gljivične bolesti Zaštita bilja
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.