• Poljoprivreda
  • 27.10.2008.

Visok slad grožđa obećava i visoku kvalitetu vina

Graševina će i dalje ostati naš vodeći vinski 'brand', ali ćemo u Baranji razvijati i crne sorte, kaže Franjo Francem

  • 2.407
  • 114
  • 0

Prinos i kvaliteta grožđa ove su godine iznad očekivanja, u prvom redu u Slavoniji, dok je suša pogodila veći dio vinograda u Dalmaciji, gdje se može očekivati prosječan urod. Franjo Francem, direktor sektora vinogradarstva i vinarstva u Agrokoru, kazao nam je da je ovogodišnja berba grožđa u Baranji bila vrlo dobra što se tiče kvalitete, dok je urod bio bliži prosječnim godinama, koje i zakonski limitiraju količinu grožđa po hektaru za svaku sortu. Dodaje da se s obzirom na vrlo dobru kvalitetu grožđa može dogodine očekivati i kvalitetno i lijepo vino. Belje se, kaže, ove godine prvi put na tržištu javlja s crnim vinima, prošlogodišnje berbe, kao što je frankovka i druge sorte.

»Graševina će i dalje ostati naš vodeći vinski brand, ali je dobro za vinariju da u svom portfelju ima i crne sorte, koje ćemo i dalje razvijati u Baranji«, napominje Francem.

S druge strane, Agrolaguna u Istri je imala bolju vegetacijsku godinu za crne sorte, ali i tuču koja je uništila dobar dio vinograda u središnjoj Istri oko Vižinade.

U Feravinu iz vinograda Feričanci također očekuju odličnu godinu, jer je ovogodišnja berba grožđa, kako kažu, bila odlična, a i vrijeme je poslužilo da se berba obavi na vrijeme.
Osim toga, u Feravinu su obnovili dio postrojenja za preradu grožđa te liniju za kontrolu fermentacije crnih vina, u što je uloženo devet milijuna kuna. Odlučili su i više pozornosti posvetiti načinu pakiranja i prezentacije kvalitetnih vina. Riječ je o njihovoj skoroj izložbi u slami s hrvatskim poslovnim torbama - tkanicama iz proizvodne radionice Mine Petre.

U Iloku, pak, ne pamte berbu s tako visokim postotkom sladi. Mjerenja su pokazala da se prosječna slad kretala od 20 do 21 posto, ovisno o sorti, ali i da ima onih koji su upisani kao rekordi. Ovako visoka slad grožđa obećava i visoku kvalitetu vina.

Najveću slad od 25,6 posto sorte chardonay zabilježena je u Iločkim podrumima, a prinosi grožđa su bili od 10 tona po hektaru. Od kooperanata su Iločki podrumi otkupili pet milijuna kilograma grožđa, a s vlastitih površina će imati još dva milijuna kilograma, te će se u bačve sliti oko 4,5 milijuna litara vina.

U Agro-Iloku računaju na 80.000 litara vina, jer imaju male podrumske kapacitete, a nova vinarija za 1,5 milijuna litara vina još nije završena.

Voditelj drniškog pogona Dalmacijavina Tvrtko Topić kaže da je urod ove godine za četvrtinu manji. Razlog su obilne kiše u lipnju, potom dugo sušno razdoblje od 70 dana te zadnja kiša s tučom potkraj kolovoza. U tuči je stradalo od 10 do 15 posto uroda, a tolike su i posljedice lipanjskih kiša i suše tijekom kolovoza, kaže Topić.

Slovenski berači dvostruko više plaćeni od hrvatskih

Berba je završila i na jednoj od najvećih plantaža grožđa u Dalmaciji, plantaži Dalmacijavina u Petrovu polju kod Drniša. Grožđe je dvadesetak dana bralo oko 60 sezonskih radnika te zaposlenici Dalmacijavina, no posao bi bio završen i prije da je bilo dvostruko više berača. Plaćalo se 35 lipa po kilogramu, što donosi dnevnicu od 150 kuna. Istodobno se u Gornjoj Radgoni u Sloveniji grožđe bralo po cijeni od četiri eura po satu, ali zbog pomanjkanja radne snage grožđe su prvi put brali Rumunji, preko slovenskih posrednika, po cijeni dvostruko nižoj od ugovorene.

Autor: Marinko Petković