Pretraga tekstova
Ovisno od stupnja izmrzavanja mogu izmrznuti glavni pupoljci, suočice, cijele jednogodišnje rozgve, krakovi kordonca, stablo i nadzemni dijelovi trsa, a ponekad i cijeli trs.
Niske temperature u periodu mirovanja mogu nanijeti velike štete na vinovoj lozi. Posljedice niskih temperatura, kako kaže savjetodavac Radomir Bušatović javljaju se u kasno proljeće (kasni proljetni mrazevi), ranoj jeseni (rani jesenski mrazevi) i tijekom zime (niske zimske temperature).
"Rani jesenski mrazevi dovode do prijevremenog opadanja lišća, pucanja bobica i izmrzavanje rozgvi, dok niske zimske temperature ovisno od vremena javljanja i intenziteta dovode do različitih oštećenja, pa čak i cijelog trsa. Plemenite sorte pokazuju različite otpornosti na niske temperature", kaže i dodaje da su stolne sorte manje otporne od vinskih.
Podsjetimo, niske zimske temperature nanose različite štete ovisno od vremena javljanja, intenziteta kao i dužine trajanja. Od mrazeva istog intenziteta vinova loza više strada krajem i početkom zime nego sredinom. Temperature od -15 stupnjeva i sredinom zime izazivaju izmrzavanje pupova, a veličina štete ovisi od sorte, pripremljenosti loze za zimu i drugo. Različite sorte imaju različitu otpornost na niske temperature, a izdržljivost najotpornijih i najosjetljivijih sorti razlikuju se u pet do 10 stupnja Celzijusa.
Na osnovi granice izdržljivosti, Bušatović navodi da ih možemo općenito podijeliti na tri grupe:
Kako kaže stručnjak, ovisno od stupnja izmrzavanja mogu izmrznuti glavni pupoljci, cijele jednogodišnje rozgve, suočice, krakovi kordonca, stablo i nadzemni dijelovi trsa, a ponekad i cijeli trs. Oštećeni dijelovi na presjeku su žuto smeđe ili crne boje i na proljeće se počinju sušiti i trunuti.
"Prije rezidbe preporučljivo bi bilo odrediti stupanj izmrzavanja pravljenjem presjeka pojedinih organa, pupova, rozgvi. Nadoknađivanje broja izumrlih pupova obaviti ostavljanjem većeg broja po trsu. Ne smijemo zanemariti ni utjecaj sadržaja vode i organskih tvari, škroba i šećera, u organima. Dok veći sadržaj vode utječe na smanjenje otpornosti, sadržaj škroba i šećera utječe na veću otpornost prema niskim temperaturama", kaže Bušatović i dodaje da kako se zimsko mirovanje bliži kraju, otpornost vinove loze opada i ona ovisno od niskih temperatura može pretrpjeti veća oštećenja.
Rezidba vinove loze - koje su najčešće greške i kako ih izbjeći?
"Pojedina tkiva i organi vinove loze pokazuju različitu osjetljivost na niske temperature. Prvo na rozgvama izmrzava dijafragma, zatim floemski zraci, parenhim floema, kambij i na kraju ksilem. U zimskim pupovima prvo izmrzavaju glavni pupoljci, a zatim suočice", kaže Milinković i dodaje da korijen sorti. V. vinifera L. izmrzava na minus pet do minus sedam, a loznih podloga i amurske loze na minus sedam do minus devet stupnjeva Celzijusa.
Tagovi
NIske temperature Vinograd Radomir Bušatović Otporne sorte Oštećenje loze Izmrzli dijelovi
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 6 dana
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/