Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinogradarska godina
  • 04.12.2023. 10:30

Vinogradarska 2023.: Čija loza je preživjela dat će izvrsno vino?

Iza hrvatskih vinogradara je iznimno teška godina. S kojim su se problemima nosili i što će biti potrebno mijenjati u budućnosti, komentirali su stručnjaci i sami vinogradari

Foto: Mato Drenjančević
  • 2.356
  • 179
  • 1

Iza hrvatskih vinogradara je iznimno teška godina, a obilježile su je vremenske neprilike koje su opustošile mnoge nasade, posebno u ekološkoj proizvodnji. 

Od samog istoka Hrvatske, preko sjevera, do juga, obilne kiše s olujnim nevremenima donijele su velike probleme. Izv. prof. dr. sc. Mato Drenjančević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku kaže da je godina za vinogradare Slavonije i hrvatskog Podunavlja bila, ne loša, nego izuzetno teška, posebno u smislu zaštite od bolesti.

"Pogodile su nas vremenske nepogode kakve ranije nisu, snažni vjetrovi koji su u dijelu Srijema porušili dosta armature i lozu koje je kasnije trebalo podizati. Kod dijela proizvođača se pojavila plamenjača, bolest koja je ove godine pravila najveći problem", opisuje stanje i u pokusnim vinogradima FAZOS-a koji se nalaze u Mandićevcu, u okolici Đakova, a što se može vidjeti i u naslovnoj fotografiji. 

Kaže kako smo slične probleme imali 2010. i 2014. godine, no tada je bilo dosta oborina i u samoj berbi, osobito tijekom rujna, što ove godine nije bio slučaj. "Dakle, nisu se kao onda poklopili plamenjača u vegetaciji i siva plijesan u berbi. Grožđe je moglo normalno dozoriti, a oni koji su ga uspjeli sačuvati imali su smanjen prinos 15 do 20 posto. No, kvaliteta, sadržaj ukupne topive suhe tvari u moštu, šećera i kiselost su bili optimalni", objašnjava i dodaje da je ono što je preživjelo - vrlo dobro.  

Koje je rješenje za razorne vjetrove i obilnu kišu?

Utjecaj klimatskih promjena je evidentan, a u slučaju da ovako razorne oluje s vjetrovima te brzine postanu kontinuitet, morat će se razmišljati o promjenama u uzgoju. "Jedina razumna strategija je izmjena uzgojnih oblika koji će omogućiti da takvi vjetrovi ne mogu napraviti problem. Ipak smatram da je ovo izolirani incident, ali ako se budu ponavljali, rješenje je u nižim uzgojnim oblicima", komentira osvrnuvši se i na plamenjaču, jednu od najopasnijih bolesti vinove loze. Širenju infekcije su pogodovale temperature iznad 10°C i više dana s 10 litara kiše po m2, a velik je problem bila količina oborina i posebno rasporeda. 

Problemi s cvatnjom zbog niskih temperatura

Kaže kako u Mandićevcu imaju agrometeo postaju koja je 8. lipnja zabilježila nešto malo više od 50 litara kiše, praćeno vrlo visokim temperaturama, a već 11. lipnja još 102 litre, dakle u razmaku od dva i pol dana. Uvjeti za razvoj sekundarnih zaraza su bili idealni. 

"Problem kod manjih proizvođača bio je taj što fizički nisu mogli ući u vinograde, a kod većih s više stotina hektara vinograda jer nemaju kapaciteta da bi u manje od tri dana obavili zaštitu", pojašnjava dodajući da je zato važno zatravljivanje međurednog prostora koji omogućava ulazak strojevima kada su nepovoljni vremenski uvjeti. "Međutim, kada su u pitanju ovakve količine, onda ni to ne pomaže. Sto litara kiše je oko 15 posto oborina na ovom području, kojih je u prosjeku oko 700 litara godišnje, a mi smo u tri dana imali 150."

Domaće vinogradarstvo u slobodnom je padu - evo gdje smo s proizvodnjom

Ističe da ove godine nije bilo adekvatnih alata za zaštitu ekoloških vinograda te da je broj tretmana bio znatno veći i u konvencionalnom uzgoju, a što je poskupilo proizvodnju, kao i samo grožđe. Kaže da u ekološkoj proizvodnji nema djelatnih tvari koje bi bile učinkovite u ovakvim slučajevima.

"Imamo relativno mali broj eko vinogradara, neki su već u prvoj fazi proizvodnje odustali od takve proizvodnje, a oni koji nisu, nisu ništa ubrali, grožđe je istrunulo na trsu", otkriva. 

"Zato treba povesti više računa o agrotehničkim i ampelotehničkim mjerama da bi se stvorila povoljna mikroklima trsa i onemogućili uvjeti za bolesti", savjetuje, a to su, prema Drenjančeviću, izbor položaja, odabir primjerenog sortimenta za naše proizvodne uvjete, ali i novostvorene sorte tolerantne na gljivične bolesti. 

Mato Drenjančević u vinogradu u Mandićevcu (Foto: Youtube/Printscreen)

Dvije velike oluje pogodile iločke vinograde 

I iločki vinogradi ove su godine značajno nastradali. "Imali smo dvije velike oluje koje su nam srušile i polegle pet, šest hektara vinograda, a na nekim je dijelovima bilo i peronospore", svjedoči Zlatko Bošnjak iz PZ Trs u čijem je vlasništvu 75 ha nasada. "Količinski je bilo manje grožđa, za oko 30 posto, ali ono što je ostalo na čokotu je savršeno", ističe ovaj vinogradar i vinar. 

Dvije oluje s orkanskim vjetrom, kako on kaže, uništile su željeznu armaturu na 50 do 60 hektara. "Iskreno, ne ponovilo se", komentira prisjetivši se i samog proljeća kada su imali problema s cvatnjom jer zbog kiše, magle i niskih temperatura nije bilo ravnomjerne oplodnje. Dva puta ih je pogodio i led koji je bio zanemariv u odnosu na veliko nevrijeme, a veliki izazov predstavlja i moljac. 

Vinograd Zlatka Bošnjaka

Na pitanje što smo mogli naučiti iz ove godine da bismo primijenili na sljedeće, odgovara: "Sigurno ću više paziti na vina, na zalihe, jer je ove godine bila nestašica bijelog grožđa, u cijelom ovom dijelu Europe.

Ipak, zaključuje Bošnjak, jesen je bila odlična. "To  nas je spasilo i za bijela i za crna vina koja su savršene kiseline i slada.

Legao vinograd u Jazbini

Veliko nevrijeme s razornim vjetrom u 7. mjesecu napravilo je veliku štetu i na 8 ha pokusnih vinograda Agronomskog fakulteta koji se nalaze na Jazbini, u Zagrebačkom vinogorju.

"Šteta je bila velika, u manjem dijelu od tuče, a puno veći dio se odnosio na razorni vjetar koji je porušio dijelove vinograda koji vape za obnovom koju ćemo obaviti tijekom jesensko zimskih mjeseci. Bila je ovo izuzetno teška godina, na tragu povijesno loše 2014.", kaže Marko Karoglan redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

"Ekstremne količine oborina koje su se javljale stvarale su ogroman pritisak na gljivične bolesti. Neću reći da je bilo nemoguće obraniti, ali jako teško. Zahtijevalo je puno posla, praćenja vremenskih prognoza i sva čast onima koji su uspjeli zadržati urod koji je sigurno ispodprosječan.

I njihov pokusni vinograd je, opisuje Karoglan, legao. U 13 redova loze su porušeni betonski stupovi. Prinos u nasadu na 8 ha, u kojem prevladava graševina, a tu su i chardonnay, traminac, sauvignon bijeli, muškat žuti, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni i druge sorte, je ispodprosječan, a urod je niži od 30 do 50 posto .

Polegla loza (Foto: Aleksandar Brodski)

Kaže da se čini kako su bijele sorte bolje podnijele ovu vinogradarsku godinu. Objašnjava to kišovitijim ljetom zbog čega je bilo dovoljno lisne mase koja je izvor organskih kiselina pa je koncentracija ukupnih kiselina u grožđu bila primjerena. "Godinama se mučimo održati primjerenu kiselost, odnosno pH faktor, a ove godine s tim nije bilo problema. Također, i aromatika grožđa je bila zadovoljavajuća", otkriva te dodaje da su se po pitanju crnog, koje zahtijeva obojenost, oborine reflektirale tako da je grožđe bilo slabije obojeno, a samim tim i vina. "Nije alarmantno, ali se može primijetiti", komentira.  

Kaže da je ova godina pokazala da naučeni obrasci i sheme ne vrijede te da uvriježene rokove tretiranja u ovakvim slučajevima možemo zaboraviti te da je zaštiti vinograda trebalo puno češće pristupiti. Karoglan se nada da ovako ekstremne godine ipak dolaze u ciklusima, ne u nizovima te da smo neko vrijeme mirni. Kao rezultat klimatskih promjena vidi u nepredvidivosti i pojavi ekstrema. 

Sve moramo početi promatrati kroz druge naočale

Smatra da će trebati mijenjati agrotehniku. Izbor položaja je prva stvar kojom možemo upravljati kasnim proljetnim mrazevima, vodom u tlu jer vinograd koji se nalazi na nagnutom terenu se lakše ocjeđuje nego na ravnim, ali i smanjenjem opasnosti od širenja bolesti. Što se tiče zatravljivanja, Karoglan komentira, ono je mjera koja se definitivno preporučuje u svjetlu klimatskih promjena jer čuva vlagu, sprječava eroziju. "Ovogodišnje oborine nisu obični osvježavajući ljetni pljuskovi, nakon njih dolaze bujične poplave, i tada je zatravljivanje poželjno", savjetuje. 

Nadalje, kaže da po pitanju ampelotehničkih zahvata, sve moramo početi promatrati kroz druge naočale jer, sve što je normalno i uobičajeno, sada preispitujemo. "Sve se kasnije ide u rezidbu čime se utječe na kasnije kretanje vegetacije i ublažavanje rizika od kasnih proljetnih mrazeva. Nije nam cilj ubrzati dozrijevanje nego ga usporiti pa se postavlja pitanje, treba li provoditi zahvat djelomične defolijacije", pojašnjava uz uputu kako treba razmišljati kritički o tome je li godina krenula kišno ili sušno. Kaže kako je ove godine bilo poželjno provesti djelomičnu defolijaciju no u sušnim, vrućim sezonama valja ostaviti lisnu površinu da čuva grožđe u relativnoj sjeni, popravi njegov kemijski sastav i barem malo odgodi berbu.

Sve što je normalno i uobičajeno, sada preispitujemo, kaže Karoglan (Foto: M.C.C.)

"I kod ampelotehničkog zahvata prorjeđivanja grozdova se postavlja pitanje je li i on poželjan u svjetlu klimatskih promjena jer znamo da ćemo tako ubrzati dozrijevanje", zaključuje. 

Položaj i navodnjavanje spasili Sladićev eko vinograd

A da ne bismo završili u negativnom tonu, pobrinuo se mladi vinogradar i vinar Ante Sladić čiji se ekološki nasadi debita, maraštine, plavine, lasine, babića i tribidraga prostiru na 6 ha, na 250 metara nadmorske visine u brdima pokraj Nacionalnog parka Krka. 

I on kaže da je godina bila zahtjevna, ali dobra. Iako je bilo puno padalina u proljeće, njihova su tla ocjedita, krš je to pa se i nakon obilnih kiša već drugi dan moglo ući u vinograd. S druge strane, kazuje, bio je izazov što se tiče bolesti. Problemu su pristupili ozbiljno, a i tu je pomogao položaj gdje je često strujanje zraka i manja vlaga. 

Položaj je presudio (Foto: A.Sladić)

Nakon toga je nastupila suša što je bilo problematično za dozrijevanje pojedinih sorti, što su riješili navodnjavanjem pomoću bunara iz kojih crpe vodu. U 9. mjesecu ih je poslužilo vrijeme te su konačno jako zadovoljni samim vinima za čiju kvalitetu kaže da je - izvrsna!  

Sladić kaže kako ima kolege koji su se morali nositi s bolestima zbog viška padalina, prinos im je bio manji, kvaliteta loša na određenim mjestima, a ponegdje je urod podbacio sto posto. 

"Dalmacija ima puno krša. Zahtjevno je i skupo pripremiti zemlju i posaditi vinograd, ali na kraju imate puno prednosti", tvrdi.

Sladićeva maraština

"Za ekologiju budućnosti u vinogradarstvu je ključan prikladni položaj i samo tlo, a navodnjavanje osigurava stabilniji prinos i kvalitetniju sirovinu", zaključio je ovaj ekološki vinogradar. 

Vinogradari, sudjelujte u našoj anketi. Je li i prinos vaših vinograda podbacio? U kojoj mjeri? 

U komentaru nam pišite, što mislite da treba poduzeti kako bi se izbjegle štete koje uzrokuju klimatske promjene? 


Fotoprilog


Tagovi

Vinogradarska godina 2023. Obilne padaline Bolest vinove loze Plamenjača Mato Drenjančević FAZOS Zlatko Bošnjak Iločki vinogradi Marko Karoglan Agronomski fakultet Ante Sladić Izbor položaja Zatravljivanje vinograda Navodnjavanje vinograda


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slavonski poljoprivrednici danas su traktorima stigli u središte Đakova, ispred Župne crkve Svih Svetih, gotovo na samom korzu. #prosvjed
Uskoro više!
Foto: Željka Rački-Kristić