• Berba grožđa
  • 16.10.2021. 15:00
  • Karlovačka, Vivodina, Ozalj

Vinogradari Vivodine izgubili dio prinosa ranih sorata, ali se uzdaju u frankovku i graševinu

U manje poznatom vinogradarskom kraju kod grada Ozlja stasali su vinari koji sada nastoje revitalizirati i stare sorte, kao što su hrvatska belina i vivodinske mirisavke.

Foto: Marinko Petković
  • 177
  • 75
  • 0

Hladna fronta u travnju ove godine pokosila je nasade vinograda u Vivodini, smještene na 750 metara nadmorske visine na Plešivici. Za čak 70 posto smanjila je urod tamošnjih ranih sorata, bilo portugisca ili chardonnaya, te za 50 posto frankovke i graševine dok su vinogradi na manjim visinama, s druge strane Plešivice, kod Jastrebarskog, ostali pošteđeni učestalih klimatskih nepogoda.

Naime, riječ je o manje poznatom vinogradarskom kraju kod grada Ozlja u Karlovačkoj županiji, a gdje je nekada Badel imao tankove za milijune litara vina. Stasali su ondje vinari koji sada nastoje revitalizirati i stare sorte, kao što su hrvatska belina i dvije vivodinske mirisavke.

Tretiranje dronovima nije više skupo

Jedan od većih tamošnjih vinogradara i vinara je Elvis Šostar, koji ima vinski podrum kapaciteta od čak 100.000 litara, što znači da može primiti tri njegove berbe sa četiri ha vinograda i 22.000 trsova. Ove godine je imao osjetno manju, ali kvalitetnu berbu jer je suša dala veće šećere grožđu, a smanjila kiseline. Ipak, ova godina neće pokriti veće gubitke iz prošle i pola ove godine. Naime, čak 95 posto tržišta ovdašnjih vinarija čine ugostitelji Karlovačke ili Zagrebačke županije, odnosno Zagreba i Karlovca. koji većim dijelom nisu radili u vrijeme pandemije, a izostale su i brojne manifestacije i proslave.

"Iskoristili smo ovo vrijeme da bi iskrčili stare nasade vinograda iz 1967. godine, uz pomoć Vinske omotnice, koji više nije ekonomski isplativ te ćemo ga zamijeniti sa 6.000 trsova rajnskog rizlinga i merlota na jednom hektaru", otkriva.

Prema njegovim riječima, nedavno je u u dvorcu Plepelić u Vrhovcu održan stručni skup o primjeni geoinformacijskih sustava u poljoprivredi, a koji je posjetilo 30-ak vinara i nešto ratara, a moglo se čuti da tretiranje dronom, uz minimalnu potrošnju zaštitnih sredstava, na koje se sada troši puno novaca, za dva sata zaštiti četiri hektara vinograda. "Dakle, idemo u jedan pilot- projekt, koji će obuhvatiti 0,4 ha vinograda izdvojenog u pokusne svrhe na godinu dana jer tretiranje vinograda dronovima nije više tako skupo", ističe Šostar.

Jedan od većih tamošnjih vinogradara i vinara je Elvis Šostar

Inače, na njegovom gospodarstvu, odnosno u vinogradu bivša Savjetodavna služba već prati kukce, a bivša kurija Plepelić, nakon obnove podruma, trebala bi dobiti istraživački Centar za vinogradarstvo i lovstvo. Na području grada Ozlja ima 80 ha vinograda, vinska cesta, a brojne su i izložbe vina i 14 vinara koji ga stavljaju na tržište. Tu su i brojne manifestacije koje dovode goste u vinarije.

Među njima je i mladi vinar Lovro Guštin, predsjednik Udruge vinara i voćara Ozlja, koji kaže da su uspjeli zaustaviti Zlatnu žuticu vinove loze u starim vinogradima, kojih je nekada u njihovom kraju bilo više nego livada, sve do Krašića, a sada je sve to većinom pod šumom. Ipak, ima interesa vinara za autohtone sorte, kojih imaju čak sedam, iako je graševina, zbog ujednačene rodnosti, ali i potražnje, dominantna sorta. "Stvar je prestiža imati najbolju graševinu na ocjenjivanju priznatih enologa", otkriva Guštin. Dobar vjetar u leđa mu je i EU projekt iz podmjere 6.3, te uređenje kušaonice u vinogradu od jednog hektara.

Vinogradari s "krive strane" Plešivice

S druge strane, vinar Viktor Viktorovski iz Vivodine se uzda u sve veću kvalitetu 10.000 trsova, koji su vrijedno obiteljsko nasljeđe, a 2005. godine su obnovili i vinski podrum, kapaciteta 30.000 litara.

Viktorovski kaže da neće povećavati nasade jer bi to onda zahtijevalo i više radne snage, posebno u vijeme berbe, koju sada obavljaju uz pomoć prijatelja i familije. Vinarija je prošla na Mjeri 6., iz koje su kupili inoks bačve i prešu te etiketarku, a koristili su i potporu Grada Ozlja i Karlovačke županije, kojim su sufinancirali kupnju mehanizacije sa 50 posto. 

Viktor Viktorovski iz Vivodine se uzda u sve veću kvalitetu 10.000 trsova

Nositeljica titule najuzornije hrvatske seoske žene za 2018. godinu Melita Vrbanek se uzda u domaću hranu i vino, kojeg imaju na dva i pol hektara vinograda u općini Vivodina, čije istoimeno selo je staro čak 700 godina. Obitelj se mješovitom poljoprivredom bavi od davne 1881. godine. "To je nekih pet generacija", kaže Melita, koju smo sreli na manifestaciji u Jaškovu, selu štrudla, koje se može pohvaliti i sa štrudlom od 1479,35 m što je Guinnessov rekord!

Inače, obitelj Vrbanek obrađuje 45 ha zemlje i imaju 100 ovaca u eko uzgoju, koje prodaju po kilogramu žive vage od 28 kuna. Vina prodaju i na kućnom pragu, a kako je korona zaustavila njegovu prodaju u restoranima pa im je Covid mjera dobrodošla kako bi se riješili tržišnih viškova uoči nove berbe.

Kako privući ljude i u koroni na Plešivicu, osmislila je inovativna i poduzetna Lidija Žganjer Gržetić, koja kaže da se njihova uspješna agro-turistička priča, koju ni pandemija nije zaustavila, temelji već niz godina na lokalnim proizvodima, kojima su dali dodanu vrijednost u turističkoj potrošnji, putem niza sadržaja kroz cijelu godinu. Posebno sada, više nego li prije, turisti traže aktivni odmor na otvorenom što bliže prirodi. Dakle, tu je rijeka Dobra, uređene su i brojne biciklističke staze, kako i niz radionica na OPG-ovima, gdje turisti mogu brati grožđe, voće...

Vino je najlakše prodati na kućnom pragu u vinariji

OPG Ankice i Stjepana Čuliga u Vrhovcu, bio je prvi koji je prije više godina počeo graditi kušaonicu vina za 60 osoba i značajne smještajne kapacitete na obiteljskom gospodarstvu, koji i sada ima stranih gostiju. Čulig ističe da im domaći ljudi, koji teško prihvaćaju novosti u svome okruženju, nisu vjerovali da će netko dolaziti na Plešivicu na odmor, bilo iz Zagreba ili Slovenije, ali i Njemačke i dalje, pa bilo to samo za vikend.

"Ipak, domaća hrana s lokalnih OPG-ova, sa kojima dobro surađujemo, kao i naše sve bolje vino s 5.000 trsova, te još 5.000 do 6000 tona iz otkupa, pokazalo se da imaju i turistički potencijal. Od lipnja su naši kapaciteti do konca rujna bili 70 posto popunjeni", zadovoljan je Stjepan napominjući ipak da supruga i on planiraju izdržati u ruralnom turizmu do mirovine, još tri godine. 

Vino je najlakše prodati na kućnom pragu u vinariji, kaže Stjepan Čulig

Stoga je već sada dao vinariju, koja ima i manji bazen, na prodaju, da vidi koliko sve to vrijedi na otvorenom tržištu. Naime, njegov nasljednik ne pokazuje interes nastaviti s ovim poslom, koji je lijep, ističe, jer upoznate ljude i njihove običaje iz svijeta, ali i zahtjevan, jer treba puno i dobro raditi svaki dan da bi gosti bili zadovoljni i vratili se.

"Berba je samo jednom u godini, a godina je duga i vino mora naći svoj put do tržišta, a najlakše ga je prodati na kućnom pragu u vinariji", zaključuje Čulig.


Fotoprilog


Tagovi

Vonogradi u Vivodini Elvis Šostar Lovro Guštin Viktor Viktorovski Melita Vrbanek Lidija Žganjer Gržetić OPG Ankice i Stjepana Čuliga


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Potekla loza iz vesele mašine ;)