• Ledena berba
  • 27.01.2014. 18:45

Vinogradari se nisu dali prevariti

Kod svih tipova predikatnih vina najčešća sorta je graševina. Ona najbolje podnosi i krajnje odgođene rokove berbe, pa prevladava kod ledenog vina i izborne berbe prosušenih bobica. No, ove godine ništa od toga, a vinari su na vrijeme shvatili kakva ih godina očekuje

  • 987
  • 180
  • 0

Bijela vina su zahvalna za proizvodnju, a oduvijek je vrhunac bila ledena berba. No, kakva je ova godina, ona je izostala. Pitali su se mnogi što s planiranim količinama koje su mnogi htjeli iskoristiti upravo za takvu berbu. U pravilu, vinari su bili oprezni znajući da po dugoročnoj prognozi neće biti uvjeta za proizvodnju takvog vina. Pa i oni koji su ostavili, to su napravili na vrlo malim površinama. Oni se nisu dali prevariti.

Vina Aranđelović

Treba malo podsjetiti i što je to. U biti ledena berba je samo jedna od takozvanih kasnih berbi. Predikatna vina dobivena su od sasvim zrelog, manjim ili većim dijelom prosušenoga grožđa, branog nakon uobičajenog roka berbe. Grožđe za predikatna vina mora biti prosušeno na trsu. Predikatne berbe, odnosno proizvodnja predikatnih vina nastala je u zemljama kontinentalne klime, i to u Austriji i Njemačkoj, sve je popularnija i u Hrvatskoj, a polako se širi i na druge krajeve.

Zakon kaže ovako, predikatna vina su vina koja u iznimnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevaju, nakon berbe i prerade daju posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorata za pojedino vinogorje. Po tom Zakonu o vinu, predikatna vina su kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih bobica te ledeno vino. Tako da i nije problem ako je netko od proizvođača kasno primijetio da od zime neće biti ništa, da grožđe ubere u nekoj od ovih berbi. Ledeno vino je ono proizvedeno od grožđa koje se bere nakon što je temperatura u nekoliko prethodnih dana bila manja od -7° C, i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži najmanje 127° OECHSLA.

Mihalj Gerstmajer

Kruna predikatnih berbi, odnosno vina je ledeno vino. Randmani su kod takvih berbi vrlo mali, a bitno je da i ovaj mali ostatak vode u bobicama bude smrznut i da ne ulazi u mošt. Bobice se s peteljke skidaju drvenim štipaljkama i ulaze u prešu u smrznutom stanju i mošt curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje pobuđujemo specijalnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea. "U nas, proizvodnja takvih vina ima dvjestogodišnju tradiciju i to uglavnom u Slavoniji i Srijemu, gdje su ondašnja gospodarstva u Kutjevu i Iloku proizvodila vina od predikatnih berbi", ističu stručnjaci Zavoda za vinogradarstvo.

Vina Horvat

Kod svih tipova predikatnih vina najčešća sorta je graševina. Ona najbolje podnosi i krajnje odgođene rokove berbe pa prevladava kod ledenog vina i izborne berbe prosušenih bobica. No, koristi se i kod sorti Traminac crveni i mirisavi, Pinot bijeli, sivi i crni, Rajnski rizling, Savignon, Chardonay, Muškat otonel i žuti, Moslavac, Rizvanac, Silvanac zeleni, Bouvier (Radgonska ranina), Neurburger, Veltlinac zeleni i rani Crveni merlot, Frankovka, Cabernet, Sauvignon, Zweigelt pa čak i Portugizac.

Porazgovarali smo s mnogim vinarima. Neki nemaju običaj ni praviti, neki ostave za sebe manje količine, a neki su ostavili ali ubrzo i odustali od ledene berbe. No, nema onoga kome je grožđe propalo čekajući dane s temperaturama ispod -7 stupnjeva. Tatjana Hažić iz Jurovčaka u Međimurju vodi zajedno sa svojom obitelji nadaleko poznatu kuću Vina Hažić. Kaže da nemaju običaj ledene berbe, ali je sigurna da su i oni koji su imali namjeru ostaviti nešto grožđa za takvu berbu na vrijeme pobrali te količine i iskoristili ih.

Vina Horvat

Jasna Antunović iz Dalja nema običaj ostavljati. "Naime, vinograd je dosta daleko od vinarije pa je težak nadzor. No, vinari znaju kakva godina slijedi i preduhitre tu situaciju. Ako je kod nekoga i ostalo to je toliki napad truleži da je grožđe neupotrebljivo", kaže Jasna. "Vinari nisu ostavljali jer su znali kakvo će biti vrijeme. Ja sam imao nešto, ali sam ubrao ranije. No, to grožđe ima sladore velike i dobro je. Ja sam imao sladore 47, ali su to toliko male količine da je zanemarivo i pričati o tome", ističe poznati baranjski vinar Mišika, Mihalj Gerstmajer.

U Kloštru Podravskom svi znaju za Vinariju Šipek. U njoj ističu "Prošle godine u našem kraju nismo bili u mogućnosti ostaviti grožđe za ledenu berbu, jer bi već do kraja 10. mjeseca sve propalo. Dosad smo imali tri ledene berbe. Pokušavamo svake godine ostaviti nešto, ali ako nam vrijeme nije naklonjeno, obično se preradi odmah, ističu Šipekovi. "Ove godine nismo imali namjeru ostavljati grožđe, ali da jesmo pustili bi za jagodni izbor prosušenih bobica", kažu u Vinariji Horvat iz Štrigove u Međimurju. "Mi nismo primenjivali ovakav vid berbe kao ni bilo koji proizvođač u našem vinogorju", kratko nam je odgovorio tehnolog iz vinarije Vodnjanka iz Smedereva. Naime, u Vojvodini, Srijemu i Srbiji u posljednje vrijeme također prave ledena vina.

Vina Horvat

U tim krajevima mnogi drže do stava Nikole Aranđelovića iz istoimene vinarije u mjestu Toplice u Prokuplju. "Do sada nažalost nismo prakticirali ledenu berbu. Ali planiramo je kada se budu stvorili uvjeti", kaže Nikola. Inače to je jedna od najtežih i najsloženijih operacija u vinogradu, a zatim i u podrumu. "Moram napomenuti da ledenu berbu mogu da podnesu samo neke sorte grožđa i to u specifičnim godinama. Prije svega u pitanju su uglavnom bijele sorte grožđa ali nije pravilo. Drugo, vremenski uvjeti. Treće, obrada grožđa i vina nakon berbe su jako specifični i moraju se izvesti bez greške."

Seosko gospodarstvo Šipek

"Uglavnom se traže sorte grožđa koje sazrevaju jako kasno, obično pred kraj listopada. Prethodna zima mora biti hladna i duga kako bi vegetacija krenula kasno. Proljeće mora biti umjereno hladno i umjereno kišovito na početku, a kraj proljeća mora biti bez kiše. Dosta toga se mora pogoditi. Dakle, neophodna je perfektna vinogradarska godina i perfektna obrada vinove loze. 2013. godina je bila osrednje povoljna za proizvodnju ledenih vina i to samo u nekim krajevima Srbije. Vojvodinu i Šumadiju su pogodile oluje, Negotinsku Krajinu i jug Srbije velike temperature i suša. Jedino je Župa imala dobru godinu, ali je malo ljudi radilo obavezno proređivanje roda, svi su jurnuli da iskoriste što veći rod grožđa pri čemu su izgubili na kvaliteti", istaknuo je Nikola nadajući da će uskoro biti i kod njega ledenih vina.



Tagovi

Hažić Štrigova Međimurje Ledno vino Berba Predikatna vina Mišika Gerštmajer Raminac crveni i mirisavi Pinot bijeli Sivi i crni Rajnski rizling Savignon Chardonay Muškat otonel i žuti Moslavac Rizvanac Silvanac zeleni Bouvier (Radgonska r


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi