Vino, prošek i rakiju pretočio u "Hrvatsku priču"

Obrt Madit je registriran 2003. godine i na površini od 3.000 m kvadratnih ima voćke, vinovu lozu te malu destileriju i podrum koji je na 100 m kvadratnih u Danilu Gornjem kod Šibenika. Zvonko Madunić je idejni tvorac obrta, a vlasnica je njegova supruga. Zvonko je iznimno svestran čovjek kojega krase mnoge titule.

Već je prije bio napisao nekoliko knjiga tako da se jako dobro snalazi u pričama, a osim toga radi u osnovnoj školi u Rijeci gdje predaje povijest. Ima filmsku grupu u kojoj s djecom snima filmove. Snimili su pet filmova, a o zadnja dva filma je počela govoriti televizija. Napisao je devet romana koji se nalaze u svim knjižnicama u Hrvatskoj i projekt Hrvatska priča, te je otac petero djece.

Priča uvijek prodaje proizvod kaže Zvonko

Dok je objavljivao romane preko lokalnih hrvatskih matica, a jedna od njih je iz Primoštena zaključio je s obzirom na dobru objavu romana da bi bilo najbolje da pokrene izdavačku kuću odnosno neki obrt koji bi se bavio izdavaštvom.

"Priča uvijek prodaje proizvod", kaže Zvonko. "Za vrijeme dok sam objavljivao knjige činilo mi se da postoji dva puta u pisanju : jedan put je slave, a drugi je put novca. S obzirom na činjenicu da imam petero djece ja nisam htio krenuti putem slave na način da nađete nekog izdavača koji vam objavi roman i onda se on brine oko toga romana, a to nije ni isplativo.“

U početku su se priče zvale Šibenski bedž

Prije je već imao vinograde, pa je onda odlučio da će napraviti obrt koji će se baviti izdavaštvom, promidžbom, vinarstvom i vinogradarstvom. Tako je u početku prodavao svoje knjige preko obrta, a na promocijama je nudio vino uz kupljenu knjigu i to su mediji popratili kao nešto što je jako dobro, te su se njegovi romani dosta dobro prodavali i novci su stizali.

"Moj roman GLU je predložen za film i svih 2.500 objavljenih primjeraka je brzo prodano. Onda sam počeo raditi i rakije, a uvidio sam i da imam sklonosti prema pisanju, pa sam odlučio početi sa pričama za rakiju. To se u početku zvao Šibenski bedž te sam imao devet crtica u Šibeniku. Crtica je kratki poetski prozni uradak koji se sastoji u nekoliko rečenica na granici proze i poezije, a govori o nečemu i obuhvaća sve važno u nekoliko rečenica“, kaže Zvonko

Pravi proizvod obrta je Hrvatska priča

Poslije je pretvorio Šibenski bedž u Hrvatsku priču, pa je 2008. godine napravio nove crtice, ušao s njima u Inine benzinske postaje i neko vrijeme diljem Hrvatske prodavao svoje proizvode od rakije zajedno s crticama. Do danas je Hrvatska priča narasla do 70 crtica od Dubrovnika, pa sve do Trakošćana. Svako mjesto ima svoju crticu. Ima crtice o mjestima, nacionalnoj problematici kao npr. o umiranju hrvatskog sela, o prošlosti, nacionalnim parkovima i razne tematike koje obuhvaćaju Lijepu našu domovinu.

"Nedavno sam napravio 14 crtica o Europi i to je poveznica Hrvatske sa Europskim narodima i kulturama, ali to još nisam preveo. Glavna je zadaća obrta Madit promoviranje Hrvatske kroz kratke crtice, a pošto mi imamo vino i vinograde glavni je način izvoza Hrvatske priče turističkog proizvoda kroz rakiju. Imamo ovdje i vrećice koje također prate te kratke crtice. Pravi proizvod obrta je Hrvatska priča" , rekao je gospodin Zvonko.

Vino koristi za pečenje rakije, a kominu upotrebljava za obojiti rakije

Svu rakiju peče sam i od voćaka ima orah i smokvu, a višnju, žižulu i travu kupi od ljudi. Vino i prošek radi isto sam, a i ulje je njegovo. Ima 1.500 loza što je dovoljno za proizvodnju no sada je u igru došlo i vino, a pravi proizvođač, ako nema vino nije pravi proizvođač, smatra Zvonko. Ove godine ima vina u ograničenim količinama no ako bi htio dalje ići onda bi morao kupovati 1.000 do 1.500 kg grožđa da bi imao rakiju i vino no taj dio nije nepremostiv pogotovo što je priča ta koja prodaje sve, tvrdi Zvonko.

"Na prepreke sam uvijek odgovorio novim pothvatima. Za prošek imam sorte Maraštinu, za bijelo vino imam Debit, a za crno vino imam Plavinu. Nedavno mi je nestalo rakije te sam ispekao oko 800 litara čistog vina za rakiju. Ako prijavite 2.000 litara vina onda to možete pretvoriti u rakiju, ali ne možete kupiti rakiju od nikoga morate imati svoju. Kad preradite vino i sameljete ga onda dobijete kominu i vino, a vino vam može ostati ili da ga prodajete kao vino ili da ga pečete za rakiju. Vino koristim samo za pečenje rakije, a kominu upotrebljavam za obojiti rakije, a od čistoga vina dobivam travaricu.“

Stranci traže nešto što je unikatno

Stranci traže nešto što je unikatno te su upoznati sa likerom od smokve i znaju što je to i ona je favorit te je svi traže posebno Mađari. Višnja je najljepša no stranci na nju ne reagiraju tako pozitivno kao na smokvu, jer je smokva nešto što njima nije dodirljivo dok Nijemci jako vole travaricu.

"Rezultat je stvar pozitivnog naboja koji čovjek može imati čekajući trenutak kada će se pojaviti netko tko razumije tu Hrvatsku priču. Moram priznati da su Hrvati tu slabi i nisu naučeni da cijene takvu vrstu rada ili ne očekuju snažnu poruku. Dok stranci drugačije reagiraju i sami traže priču. Kod nas je problem što smo turističko tržište koje nudi more i kuće, a ne nudimo ljude i ne nudimo čovjeka, a čovjek ja najvažniji faktor u svemu. Kada netko dođe tu i traži Jurja Dalmatinca on traži živućeg čovjeka, a toga nema ", zaključio je Zvonko

Mladi u Dalmaciji

"U ljetno vrijeme je u Dalmaciji veliki novac i bilo koja mlada osoba kod nas može na ovaj ili onaj način doći do novca s manje ili više truda. Politiku ne zanimaju heroji, jer mladi su heroji. Kada bi politiku zanimali heroji onda bi se ona upuštala u to da tijekom i van sezone formira skupine mladih koji bi se natjecali u igri za vlastitom promidžbom što bi bilo dobro i za domovinu, a i za njih osobno. Problem je i u kroničnom nedostatku radne snage koja nam odlazi vani. Mi smo zemlja sa visokom potencijalom, ali nemamo mehanizme obučavanja", rekao je.

Foto: Helena Mašaberg