Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Otok Brač
  • 28.08.2022. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Dračevac

Vinarija Senjković: Vrhunska vina uz autohtona jela otključavaju okuse Brača

Vina i jela supružnika Saše i Magdalene Senjković pričaju o podneblju, ljudima i tradiciji otoka Brača. Oni na najbolji način koriste obiteljsku tečevinu, nova znanja, ljubav, entuzijazam i maštovitost.

Foto: Facebook/Vinarija Senjković
  • 2.721
  • 233
  • 0

Dočekali su nas u Rooftop baru hotela Osam, točnije na krovnom balkonu s kojeg puca predivan pogled na supetarsku luku, dobar dio grada, a noću i na splitske ferale u daljini. Ona u bijeloj kuharskoj bluzi s diskretno izvezenim logom vinarije, začešljane plave kose vezane u rep i crvenom mašnom povrh glave, a on u svijetloj elegantnoj košulji podignutih rukava. Oboje srdačno nasmijani, optimistično vedri i poslovno samopouzdani. Oni su bračni par Saša i Magdalena Senjković, afirmirani vinogradari i vinari iz Nerežišća na otoku Braču čija su vina Bročko rič, Bosso i Spoža dobro poznata ne samo hrvatskim fajnšmekerima.

Bila je to prva postaja na predstavljanju projekta Otključavanje okusa Brača Kluba Gastronaut i Turističke zajednice grada Supetra pokrenutog s ciljem inovativnog spajanja autentične otočke namirnice zasnovane na tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji i suvremene gastronomije što bi u konačnici otočkoj turističkoj ponudi dalo dodanu vrijednost.

"Hrana je vrlo važna u otkrivanju i doživljaju destinacije pa okuse otključavamo namirnicama otoka Brača. One nam pričaju o podneblju, ljudima i tradiciji, a jako je važno da nam netko zna ispričati tu priču", kaže Karin Mimica, voditeljica Kluba Gastronaut.

Supružnici Senjković to itekako znaju. Oni, u najboljem smislu te riječi, koriste obiteljsku tečevinu, nova znanja, ljubav, entuzijazam i maštovitost.

Na etiketama lica iz obitelji

Stoljetna tradicija uzgoja vinove loze u obitelji Senjković prenosila se s koljena na koljeno sve dok 2004. godine Tonči Senjković i njegovi sinovi Lari i Saša, nisu odlučili prokrčiti kamenjar i nekadašnje, kako ga nazivaju nonotovo malo lozje na predjelu Šibena njiva kod Dračevice nedaleko Nerežišća, preoblikovati u pravi vinograd te proširiti na površnu od 11 hektara i 60 tisuća trsova. Tamo danas njeguju dvije autohtone sorte - plavac mali i pošip.

Vino Bosso, elegantan pitak plavac, opisuju kao gotovo neprozirno tamnocrveno-ljubičasto s modrim refleksima, dobro razvijenim taninima, ugodnim kiselinama, naglašenim, upečatljivim i trajnim mirisima. Odlikuju ga zrele i slatkaste arome džema od šljiva, na koje se nadovezuju vanilija i dim. Na etiketi je Sašin pradjed Ambroz kojeg su zvali Bosso.

Etikete na vinima obitelji Senjković

"Bilo je to naše prvo vino nakon kojeg smo počeli raditi rosé. Ovdje je vruće, duga je ljetna sezona, piju se svježa vina i ajmo mi od plavca napraviti svježe vino", priča nam Saša dodavši da u Hrvatskoj te 2012. rosé još nije bio jako popularan. "Dio toka za Bosso smo otočili i dobili nevjerojatno dobro vino koje je polučilo jako veliki uspjeh i skrenulo pažnju na našu vinariju", naglasio je.

Kako su to radili od istog toka, kaže, odlučili su na etiketu staviti Bossinu kćer, Sašinu nonu koja je naslijedila vinograd. "Tako smo dobili dvije priče – karakternog i snažnog Bossu i lepršavu, nježnu, šarmantnu i zavodljivu Spožu. Isti sok, isti gen, otac i kći, a dva sasvim različita karaktera i dvije različite osobnosti", napominje naš sugovornik.

Kasnije etikete krasili su likovi Sašine mame na Sentimentu (pošip, rađen u svježoj varijanti) i oca na Tristeci (pošip, kratko maceriran pa odležan u hrastovim bačvama).

"Uskoro ćete i vi osvanuti na etiketi", šalimo se.

"Nadamo se da nećemo, bilo bi čudno da točimo vino s našim slikama", odgovaraju nam smijući se.

Za kuhanje je zadužena Magdalena

Magdalena, ili jednostavno Megi kako je svi zovu, u vinariji je prije svega zadužena za kuhinju. U gastro svijetu već je afirmirana kuharica koja svake godine na specijaliziranim radionicama usavršava svoje kulinarske tehnike i vještine.

"Odrasla sam u velikoj obitelji, moj otac imao je farmu, i danas se bavi stočarstvom. U našoj obitelji se uvijek puno kuhalo, stalno bi netko jeo. Uvijek je na špaheru bilo par teća tako da sam od malena bila upućena u kužinu i pomaganje oko nje", prisjeća se Megi. Sve ju je, kaže, jako interesiralo pa se kuhanje nastavilo provlačiti kroz njezin život. "Kad smo preuzeli vinariju bilo mi neprirodno da nam ljudi dođu popiti u konobu čašu vina, a da im ne dam bar fetu kruva", priča nam dodavši da bi onda ispekla kruha, pa narezala malo sira – to je bilo samo onako, da počaste. "I onda su se ljudi počeli interesirati: pa znaš kad si nam napravila onu pašteticu, mi bi doveli prijatelje… Meni postalo dosadno raditi samo paštete i rezati kruh, željela sam nešto više od toga. I tako se to zakotrljalo", kaže ona.

Magdalena neprestano usavršuje svoje kulinarske tehnike

Te nam je večeri pripravila carpaccio od bijele ribe i hobotnice, male zalogaje sa skutom i jagodama te šljive punjene mladim sirom i omotane pancetom koje su dovršene na grillu te grisine, pogaču s usoljenom limunom i ružmarinom i kruh s različitim brašnima i divljim kvascima.

Gledamo kako spretno rukuje alatima i vješto slaže namirnice. Veliku pozornost poklanjate detaljima. Pitamo je što odlikuje bračku i posebno njenu kuhinju.

"Jako se bazira na povrću, maslinovom ulju i janjetini, a tek nakon toga na ribi i morskim plodovima", priča nam ona. Najbolji komadi mesa uglavnom su, kaže, prodavani, a da bi odali počast i respekt, koristiti se svaki dio životinje i svakoj namirnice se pridaje posebna pozornost. "Vrlo je bitno da respektirate sezonalnost namirnicu, da je s respektom obradite, pripremite i poslužite. To radi razliku: ako je režete s krivim nožem i pod krivim kutom mijenja joj se tekstura, a samim tim i okus", objašnjava naša sugovornica.

Uz sve Megi piše i stihove na dijalektu. Pjesme Bračka rič i Rajska kapja tiskane su na vinskim etiketama i uvrštene u antologiju bračkog pjesništva zbog čega su njihove butelje prozvane vina s dijalektom. Jednu pjesmu, na kraku ovog susreta, pročitala je i nama.

Vinarija Senjković nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Brača, u mjestu Dračevac, srcu otoka, na gastro stazi Dolčevita. Kažu da je oplemenjena rustikalni interijerom i eksterijerom  i da se tek tamo može osjetiti duh stare bračke obitelji i tradicije. Ovoga puta nismo stigli do tamo, ali bit će prilike još jednom doći na otok s 240 sunčanih dana godišnje. Makar i u posezoni.


Tagovi

Vinarija Senjković Otok Brač Vinarstvo Gastronomija


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slavonski poljoprivrednici danas su traktorima stigli u središte Đakova, ispred Župne crkve Svih Svetih, gotovo na samom korzu. #prosvjed
Uskoro više!
Foto: Željka Rački-Kristić