• Vinarija Jagunić
  • 20.07.2019. 09:00
  • Zagrebačka, Plešivica

Vinarija Jagunić ima najljepšu terasu na Plešivici, a nakon pjenušaca okreće se rizlingu

Jagunić je jedno je od prvih obiteljskih gospodarstva, koje je u Plešivičkom kraju, koje je zadnjih godina napravilo veliki iskorak s pjenušcima, počelo puniti prve boce vina pod vlastitom etiketom i oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla.

Foto: Marinko Petković
  • 540
  • 50
  • 0

Jedan od najljepših bisera Plešivičke vinske ceste, koja ima 30 vinarija, je obiteljsko gospodarstvo Jagunić, koje je ovih dana bilo domaćin prvog velikog ocjenjivanja rizlinga u Hrvatskoj, sorte koja upravo na Plešivici, zahvaljući amfiteatarskim položajima vinograda i odgovarajućim klimatskim uvjetima, ima veliki potencijal.

Mladi agronom Dominik Jagunić, koji vodi obiteljsku vinariju od 2013. godine, kaže da mu je to, prije svega, bila velika čast da bude domaćin jednog takvog skupa stručnjaka, enologa, somelijera i vinskih novinara, koji su ocijenili 31 rizling s Plešivice, Krašića, Zagorja i Moslavine. Dodaje da ostaje obveza da se sad više posveti sorti rizling, koja je dosad bila na trećem mjestu u njegovu vinogradu s 15 posto udjela, iza pjenušaca koji čine 60 posto proizvodnje vina i plaveca žutog sa 20 posto na nešto više od četiri hektara vinograda, koji se nalaze na najsučanijim položajima Plešivice, Velikog dola i Pečnjaka.    

Četvrta generacija Jagunića živi od vina, ali i za vino  

Obitelj Jagunić je još prije 20-ak godina napravila konverziju vinograda,. Kad su početkom 90-tih godina stari vinogradi zamjenjeni, induciranim sortama koje se i danas uzgajaju na gospodarstvu; sivi pinot, chardonnay, rizling, rizvanac, traminac, portugizac, kućno vino hrvojka na oko 20.000 trsova. U samim počecima prozvodnja grožđa se zasnivala na starim domicilnim sortama, a uzgojni oblik je bio 'starohrvatski, uz kolac' kakav se još i danas, ali rijetko, može vidjeti na Plešivici.

Među prvima su počeli puniti boce pod vlastitom etiketom i oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla

Jagunić je jedno je od prvih obiteljskih gospodarstva, koje je počelo u Plešivičkom kraju, koje je zadnjih godina napravilo veliki iskorak s pjenušcima, ali i mirnim vinima, puniti prve boce vina pod vlastitom etiketom i oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla.

Proizvodnja vina, kaže Dominik, nije običan posao. U njega je uloženo jako puno rada, truda, ali i ljubavi, kako bi svako vino bilo što bliže savršenom, 'koliko znamo i umijemo od prirode dobiti'. Tu je predan rad, iskustvo stjecano kroz generacije desetljećima, a tu su sad i dva mlada agronoma u obitelji Jagunić. Dominikov je izbor podrum, stilistika vina i njegova promocija, a u vinograd se spušta samo da 'naruči kakvo hoće grožđe'. No, neće zaboraviti istaknuti vrijednu obitelj, roditelje, braću, ali i djeda i baku, koji sve rade složno o čemu svjedoče mnogobrojne medalje, nagrade i priznanja na ocjenjivanjima vina unutar udruga vinara, kao i na državnoj razini što potvrđuju brojne plakete u vinariji.

Prodaja vina na kućnom pragu zaostaje

Tu je i Cvijet ruralnog turizma, koji bi mogao 'lako uvenuti', ako se lokalne prometnice na Plešivici, ne dovedu konačno u red. Turista ima jer Zagreb u koji se nekad s Plešivice, a danas je to većinom Jadran, regija i šire, vozilo vino na veliko, nije daleko, mogu lakše doći do turističkih vinarija, koji bi onda lakše  prodali vino na kućnom pragu, što je sad negdje blizu 10 posto. No i to je samo prosjek na kontinentu, koji, još uvijek, teško drži korak s Pelješcem ili Korčulom, gdje vinarije u turističkoj sezoni moraju ograničavati prodaju vina na dvije butelje po osobi koja dođe u vinariju.     

S druge strane, postoji vinska cesta u Francuskoj, gdje je to 80 posto, a tamo je čak 800 vinarija, koje imaju dane otvorenih podruma najmanje devet mjeseci u godini, svaki dan, dok naše  vinarije, i to ne sve, i na vinskoj cesti, bilo kojoj u Zagrebačkoj županiji, a postoje tri u Zelini, Plešivici i Samoboru, već dugo rade samo vikendom, eventualno po najavi radnim danom.

Plešivica je vinogradarski biser 

Vinarija Jagunić imaju kapacitet kušaonice od čak 120 mjesta, od čega je 40 mjesta na natkrivenoj terasi, s koje se pruža prekrasan pogled na okolne vinograde. Tu je i domaća hrana, koju sljubljuju s vinom, a izdvajamo autohtoni specijalitet plešivičkog kraja copanjek, koji je sličan gibanici, punjen kravljim sirom i zelenjem ubranim u vrtu od koprive, špinata, blitve...

Klima se mijenja i na Plešivici   

Ipak, kaže, i na Plešivici, koju sve da bude 'vinska oaza', nisu mimoišle globalne klimatske promjene, koje su sve vidljivije. Vinogradari se snalaze kako znaju i umiju. Klima se mijenja, to je sigurno, ističe. "Zato smo prije imali vinograde okrenute prema istoku i jugu, a novi vinograd s crnim pinotom, koji još nije u punom rodu, smo okrenuli više prema sjeveru, jer bi on trebao izdržati idućih 20-30-40 godina, što znači jako dugo što bi trebalo uroditi s svježinom, ali i nižim koncentracijama šećera."  

Među crnim sortama na Plešivici, prevladava portugizac, pa ne čudi što je upravo on županijska robna marka. To je mlado vino, koje prvo dolazi na tržište u godini, a cjenjeno je zbog dobrih sortnih aroma i mirisa na kupinu i crni ribizl, umjerenih alkohola.

Domagoj Jagunić 

I festival portugisca u Zagrebu je bio pun pogodak, ali i on je zamro jer se potrošnja portugisca iz godine u godinu smanjuje. Nedavno je oformljena udruga portugizac Plešivica koja bi sorti, čije je vino bilo desetljećima prepoznatljiva zagrebačka delicija, trebala vratiti stari sjaj. 'Pokazalo se da je i naš portugizac, kao i puno poznatiji rizling, idealan za široku paletu različitih vina, ali se to vino treba čekati tri, četiri godine, jer može biti još bolje vino ako odleži u bačvi i u boci', zaključuje Dominik Jagunić.   


Fotoprilog


Tagovi

Dominik Jagunić OPG Jagunić Rizling Portugizac Vino


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi