• VinMarKon
  • 02.07.2020. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Vina iz Jadrana već imamo, Hrvatska dobiva i prvi vinski podrum ispod mora?

U Zagrebu je održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon. Što se čulo, koje mjere pomoći su dostupne vinarima i kakva je vrijednost vina iz mora?

Foto: Marinko Petković
  • 175
  • 43
  • 0

Osim kriznih mjera financiranja destiliranja vina i njegova skladištenja, za što smo osigurali ukupno 43 milijuna kuna, imamo i novu mjeru kreditiranja vinara putem HBOR-a, za čim postoji interes na nivou 50 milijuna kuna, kazao je Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede na panelu 'Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj', održanom u sklopu prve hrvatske konferencija o vinskom marketingu u Zagrebu VinMarKon.

Dodao je da su dvije trećine hrvatskih vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, a da je za jači iskorak i pozicioniranje na međunarodnom tržištu nužno i veće ulaganje u promidžbu domaćih vina. Naime, sukladno Zakonu o vinu, uspostavljeno je marketinško označavanje vina, putem četiri vinske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja Bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i  Kvarner te Dalmacija. "Nadalje, oslobodili smo domaći vinski sektor u iznosu od 12 milijuna kuna na ime ukinutih evidencijskih markica na vinu, a 20 vinskih nadzornika će preuzeti nadzor sljedivosti od grožđa u vinogradu do zaliha vina na tržištu putem e-pratećeg dokumenta", kazao je Karalić.

U marketing uložiti 20 posto od prodaje vina

Prema njegovim riječima, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvioju (APPRRR) će raspisati natječaj, odnosno javni poziv za vinare, koji se moraju odlučiti za jednu od dvije krizne ponuđene mjere, a zahtjevi će se rješavati putem redoslijeda zaprimanja.

Dominik Jagunić, vinar sa Plešivice, kazao je da tamošnjim vinarima nije prihvatljivo destiliranje vina po cijeni od 6,3 kune po litri već njegovo skladištenje na 90 dana po cijeni od 60 lipa po litri mjesečno.    

Irena Lučić, organizatorica konferencije VinMarKon iz udruge Vinoljupci, kazala je da Hrvatska za razliku od drugih vinskih zemalja, nema prepoznatljiv vinski marketing, prije svega za vina s oznakom zemljopisnog podrijetla, a da bi u njega trebalo uložiti 20 posto od prodaje vina. Dodala je da je marketing potreban da bi se od vina stvorio prepoznatljiv brend, kao što je sada u Italiji slučaj sa rose prossecom, čiji tržišni potencijal u doba koronakrize čini 15 posto. Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu i ruralni razvitak Zagrebačke županije, kazao je da su još prije 20 godina krenuli u županiji s organiziranjem udruga vinara na lokalnom nivou, ali se pokazalo da bez njihove profesionalizacije, a posebno bez povezanosti državne i lokalne vlasti, što kod nas nažalost nije praksa, zamišljene četiri regionalne marketinške vinske strategije, nemaju šanse. Pogotovo dodaju li se tome negativni tržišti trendovi, na koje se nadovezao i sadašnji pad prodaje od 70-ak posto u ovoj krizi.

U Italiji već 31 vinarija stavlja vino u more

S druge strane, Božica Marković, direktorica poljoprivrede i prehrambene industrije HGK, kazala je da su još 2011. godine vinari pri HGK osnovali krovnu udrugu 'Vina Croatica- Vina Mozaica', kako bi se i u turističkom smislu znalo od kuda dolaze naša vina. Vrijednost projekta je veća od sedam milijuna kuna, kazala je ona.

Vinistra ide naprijed, a škrlet koče razjedinjene županije   

Kako se čulo, troškove vinskog marketinga u Austriji 50:50% dijele vinari s tamošnjom gospodarskom i poljoprivrednom komorom, a rezultat je da su povećali izvoz vina pet do šest puta, a vrijednosno za čak deset puta.   

Janko Kezele, predsjednik Udruge i proizvođačke organizacije Škrlet iz Moslavine, kazao je da su morali odustati od Mjere 9 iz Programa ruralnog razvoja, dok im se Mjera informiranja iz pomoći vinskom sektoru u iznosu od 30.000 kuna, čini beznačajno malom za očekivani iskorak, kaže on.

Ipak, sedam moslavačkih vinara udruženih u udrugu Škrlet je uspjelo od jedinica lokalne samouprave povući značajnija sredstva, 400.000 kn.

Davor Zdjelarević, poznati vinar, kazao je da je Fond za vino postojao još u bivšoj državi, a  da sada jedino PZ Vrbnik, od udruga, radi dobro svoj posao. Okuplja veći broj proizvođača grožđa, koji imaju otkupnu cijenu od 10 kuna. Osim toga, razvile su se obiteljske vinarije, prije svih Katunar i Toljanić, iako se žlahtine najmanje prodaje na Krku, ističe Zdjelarević, koji je prodao vinariju i 30 ha vinograda u Brodskom Stupniku pa se posvetio biranim vinskim selekcijama.    

Ipak, udruga Vinistra, nakon 26 godina postojanja, ide naprijed, kazao je Nikola Benvenuti, predsjednik ove udruge. "Imala je Vinistra dobrih i loših razdoblja, ali sada imamo 130 članova što je 99 posto istarskih vinara, koji stavljaju vino na tržište. U planu je njezina profesionalizacija, odnosno zapošljavanje tri čovjeka, te premijerno kušanje mladih malvazija na izložbi Vinistra u Poreču, a ne već za Uskrs, zbog diktata tržišta", istaknuo je Benventi.

Cilj otvoriti prvi vinski podrum ispod mora u Hrvatskoj

Govoreći o stanju i trendovima na hrvatskom vinskom tržišu prije i poslije korone, dr. sc. Žarko Stilin, stručnjak za tržište vina, kazao je da od 20.000 ha pod vinogradima u Hrvatskoj, samo 15 vlasnika ima više od 100  ha, a njih 118 više od 50 ha, dok je stupanj samodostatnosti vina 73 posto, a prosječna potrošnja 20 litara po glavi stanovnika. "Zbog drastičnog pada prodaje vina u vrijeme koronakrize, imamo 20 milijuna hektolitara viška vina", upozorio je Stilin.

Marko Dušević, ronioc iz Zadra, predstavio je projekt Coral Wine

Rješenje je u stvaranju dodane vrijednosti u vidu vina iz mora. Karmela Tancabel, članica uprave Iločkih podruma, kazala je da je vino njihove velike berbe graševine iz 2011., nakon godina odležavanja u bačvama, odloženo godinu dana u kaveze pod morem, što im je povećalo cijenu sa 299 na 1.600 kuna za butelju. "Za našu vinariju je to bio skup eksperiment, ali imamo u prvom redu u Italiji, kupce za svih 1.100 butelja vina iz mora", kazala je Tancabel.  

Marko Dušević, ronioc iz Zadra, predstavio je projekt Coral Wine, koji se odnosi na 80 kaveza za vino kod Paga. "Coral Wine postoji sedam godina, puno smo toga probali, ali ako vino nije kvalitetno, ništa mu ne može pomoći da kvalitetno sazrije pa makar to bilo i na 40 metara ispod mora. U Italiji već 31 vinarija stavlja vino u more, a moj je cilj imati prvi vinski podrum ispod mora u Hrvatskoj", optimističan je Dušević, koji za sebe kaže da 'nije vinar', ali je spreman uključiti struku u zanimljiv projekt vina iz mora.             


Tagovi

Vino Proizvodnja vina Vino iz mora VinMarKon Prva hrvatska konferencija


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Razmišljam o mom šipku i kako bi ga, kad sazrije, očistio. Nema savjeta na youtubu :-)