Villany - od vina do najfascinantnije europske priče

Mađarski gradić Villany ima svega 2.500 stanovnika, no godišnje bilježi posjetu (i noćenja) 60.000 turista. Koja je tajna gradića koji se nalazi u blizini hrvatske granice? Odgovor je vino odnosno vinski turizam koji su razvili do te mjere da su danas jedna od najfascinantnijih europskih priča.

Svoju vinsku priču temelje na cabernet francu, sorti koja najbolje rezultate daje u Europi, a koji je dom pronašao upravo na jugu Mađarske. Ondje je, doznali smo, "pokazao pravo lice".

"Do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća nisu postojale privatne vinarije. Smjelo se imati samo 25 hektara vinograda. Režim je potom postao tolerantniji i polako su se počele otvarati vinarije. Prvi su u Villanyju počeli flaširati vino čiju je vrijednost prepoznala Budimpešta", otkrio je Gyorffy Zoltan na nedavno održanom festivalu vina WineOs u Osijeku, inače rodom iz Bezdana, iz Baranje pa smo o sjajnoj mađarskoj priči doznali sve na tečnom hrvatskom jeziku.

Prvi uveli zaštitu i kontrolu podrijetla

Godine 1994. Villany je osnovao prvu vinsku cestu, a danas kada se govori o crnom vinu, 90% ljudi u Mađarskoj će prvo pomisliti na Villany. Od 1990. do 2010. uzgajali su brojne sorte, isprobavali, no kako je cabernet franc davao najbolje rezultate, odlučili su druge sorte smanjiti u njegovu korist.

"Ne možemo reći da smo vinogorje u kojemu uspjeva sve. Zato smo osmislili piramidu: baza je portugizac, a na vrhu je cabernet franc", dodao je G. Zoltan.

Villany je, k tome, prvi uveo zaštitu i kontrolu podrijetla vina, a odlučili su se zadržati i plaćanja naknade za marketing koja je do prije sedam godina bila obvezna na prostoru cijele Mađarske. Godišnje tako skupe 100.000 eura koja koriste za gostovanja na brojnim vinskim manifestacijama, ali i za organizaciju vinskih festivala koje se svaki mjesec održavaju u Villanyju.

"Ključ uspjeha je u tome da svugdje idemo zajedno i zajednički prezentiramo sve naše vinare i njihova vina. Došli su nam i vinari s jednim ili dva hektara jer i njih zanima priča s cabernet francom", naglasio je G. Zoltan dodajući da je danas pod etiketom cabernet franc 35 vinara. Zanimljivo, 85% proizvedenog cabernet franca u vinogorju Villany popije se u Mađarskoj, tek 15% namijenjeno je izvozu.

Cabernet franc iz Villanyja i baranjska graševina

U premium varijanti proizvedu 150.000 boca, što dodaje, nije neka velika količina, ali svake godine bilježe rast proizvodnje. Posljednjih godina, dodao je G. Zoltan, Argentina pokušava biti prepoznatljiva po cabernet francu te su zasadili 400 hektara. No dok kod njih ono čini 1% vinogorja, 2.500 hektara u mađarskom Villanyju pod cabernet francom znači 15% vinogorja pod tom sortom.

Villany je vinsku priču spojio i s umjetnošću pa su i bačve koje koriste prava umjetnička djela koje turisti rado dolaze vidjeti. S obzirom na blizinu, koristi bi mogla imati i Hrvatska. Naime, ideja je da se na vanjska tržišta ide zajedno: cabernet franc iz Villanyja koji se zapravo nalazi u mađarskom dijelu Baranje (Baranya) i naša baranjska graševina. Konkurencija si nisu, a zajednički mogu puno više.

Inače, cijena cabernet franca iz Villanyja kreće se od 12 do 70 eura, a da tradicija proizvodnje seže i 120 godina u prošlost, dokaz su pronađene zazidane boce iz 1896. godine!

Foto: Pixabay/BeJan; Željka Rački-Kristić