• Vinarija Čitluk
  • 23.11.2021. 13:30

Veliki povratak autohtone sorte Trnjak koja daje šampionska vina

Posljednjih godina posvećuje se velika pozornost ovoj sorti i vrlo brzo će doseći vjerojatno oko 50 posto nasada Blatine koja je najraširenija crna sorta u Hercegovini, čulo se na predstavljanju Vinarije Čitluk u Zagrebu.

Foto: Vinarija Čitluk
  • 128
  • 49
  • 0

Najveća vinarija u BiH, Vinarija Čitluk d.d. iz istoimenog hercegovačkog grada, predstavila je svoja nagrađivana vina na vinskoj radionici u Zagrebu 'Vrijeme za...' koju vodi Vjekoslav Madunić u HKD Napredak. Vina je testirao i o njima potanko govorio sommellier Tomislav Jakopović, a vinariju predstavila Maja Nakić.   

"Vinarija zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri) iz kojih u prosječnoj godini proizvede oko 3,5 milijuna litara vina. Također i otkupljuju tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja, a sve se grožđe prerađuje u vinariji te izvoz čini više od 50 posto prodaje", kazala je uvodno Maja Nakić.

Kameni vinogradi daju 35 etiketa vina

Prema njezinim riječima, najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići te Konjusi gdje je i restoran Romanca u vlasništvu vinarije, čiji su većinski vlasnici obitelji Nakić i Čule. Vina izlaze na tržište sa čak 35 etiketa među kojima je najznačajnija etiketa Teuta, koja je dobila ime po legendarnoj kraljici Ilira.

Nama su predstavljena čak četiri vina pod etiketom Teuta: Žilavka 2020, Žilavka selekcija 2020, Vranac 2015 i Trnjak 2018.

Ponovno je kao i na prošlom predstavljanju hercegovačkih vina Trnjak dobio najviše komplimenata, a ovaj vinarije Čitluk je šampion Beowine-a 2020 i dobitnik više zlata na natjecanjima. U crnoj liniji prevladavaju blatine i vranac. "Tanini su brojni, uglađeni, a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmrika. To je vino prepuno slasti, a ne bi smetalo više kiseline, a malo manje drva, ali je svakako veliko vino", ocjenio je Jakopović. 

Maja Nakić i Tomislav Jakopović na predstavljanju u Zagrebu (Foto: M. Petković)

Kako se čulo, Trnjak se na velika vrata vratio na vinsku scenu, ali i dalje ga ima malo u vinogradima. Nakić ističe da je tek u prošlom desetljeću ponovno otkriven kao vrijedna sorta, a do tada su ga sadili samo kao oprašivača. I zaista posljednjih godina od vrgoračkoga kraja pa do svih traženijih hercegovačkih vinara (Trnjak je inače crna vinska sorta podrijetlom iz Dalmatinske zagore i Hercegovine), posvećuje se velika pozornost ovoj sorti. Kada je u pitanju Hercegovina, vrlo brzo će doseći vjerojatno oko 50 posto nasada Blatine koja je, naravno, ondje još uvijek najraširenija crna sorta.

Probali smo i Blatinu de broto 2019 za koju je zaključeno da je sada u najboljoj formi, što znači da vino ima izraženu mineralnost i dobar aromatski profil. Cijena je prihvatljivih 46.98 kuna. Oko naziva de broto na ovoj etiketi znamo da označava područje ovoga kraja koje se u povijesti prvi put spominje još 1306., što se ističe i u promociji vina. Po posljednjim istraživanjima ime potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku, a sad se nalazi na grbu grada Čitluka.

Nagrađivana vina izvoze sve do Nepala

Posljednje vino u testiranju s područja Dubrava-Međugorje je bilo Blatina Grand Cru 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011. i 2015. ograničene količine oko 5.000 butelja, a cijena ovoga vina nije mala, 30 eura. Jakopović ističe da je ovo vino besprijekorno napravljeno, elegantno, ima izražen okus šljive, odnosno pekmeza te je malo slatkasto. Kroz sva vina od kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil znamenitog enologa Tihomira Prusine, koji je i prvi doktor vinarstva u BiH i profesor na Agronomskom fakultetu u Mostaru. Vina s njegovim potpisom su elegantna, odlično karakteriziraju hercegovački terroir i ciljano su rađena za određenu vrstu potrošača.

Jakopović ističe da se u finalnim proizvodima uvijek vide te razlike (ph faktor, kiseline, alkoholi...) koji će dignuti ili smanjiti vrijednost vina. Dakle, s vremenom bi ova vrlo dobra vina mogla biti još samo bolja. 

Naravno, probale su se i tri Žilavke kao najvažnija bijela sorta Hercegovine. Kameno vino 2020, čuli smo, ima 13.5 posto alkohola, kompaktno je i aromatski naglašeno, svježe, ali visoki alkoholi ne smetaju. U prodaji košta 47 kuna. To je vjerojatno najpopularnije vino kuće. Teuta žilavka 2020 ima 13,5 posto alkohola, te nešto izraženije kiseline. Čvrsto na nosu i nepcu ima dobru dužinu u osjetu (after taste).

Jakopović drži da je vino sjajan reprezent sorte i terorrira. "To je i vinska i gastro struka prepoznala i više puta nagradila vino zlatom od Mostara do  GAST-a u Splitu", opisao je dodajući da mu se najviše svidjela Teuta žilavka selekcija 2020, grožđe brano mjesec dana kasnije na području kamenih vinograda, a čija je cijena 99.98 kuna.

Prof.dr.sc. Tihomir Prusina na Sabatini gdje je Teuta Blatina osvojila šampionsku titulu (Foto: Zadružni savez Dalmacije)

Inače, ova vinarija izvozi više od 50 posto svojih vina, najviše u zemlje regije te u Njemačku, ali imaju i nova tržišta. Na Daleki Istok, kao što su Kina i Nepal, lani su u ovo doba izvezli 13.500 butelja vina. Važno je istaknuti i da je Vinarija Čitluk slavila na ovogodišnjoj Sabatini u Cavtatu. Njihova Teuta Blatina 2016. proglašena je šampionom crnih suhih i polusuhih vina.


Fotoprilog


Tagovi

Vinarija Čitluk Tomislav Jakopović Maja Nakić Trnjak Žilavka Blatina Teuta


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stigla prijateljeva pošiljka iz Metkovića