Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinarija Škaulj
  • 30.11.2021. 10:30
  • Zadarska, Nadin

Uzdanice Vinarije Škaulj su autohtone sorte, a sada imaju i pjenušac od crljenka

Ekološka vina izvoze u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku, čulo se na predstavljanju Vinarije Škaulj u Zagrebu.

Foto: Marinko Petković
  • 914
  • 59
  • 2

Jedna od prvih ekoloških vinarija kod nas, Vinarija Škaulj iz Nadina u Ravnim kotarima u Općini Benkovac, gdje je od 370 ha pod ekološkim uzgojem 70 posto vinograda, predstavila se u Zagrebu u HKD Napredak na radionici pod nazivom ''Vrijeme za ...'' koju vodi Vjekoslav Madunić. Vina je testirao i o njima potanko govorio sommellier Tomislav Jakopović, dok su vinariju predstavili otac Šime i sin Tomislav Škaulj.

"Krenuli smo nakon povratka na svoja spaljena ognjišta s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom, crljenkom, a zasadili smo čak i grk. Inače, u kišnim godinama Nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica pa se poljima znamo voziti i u čamcu", kaže Šime Škaulj, koji je 2013., kao i drugi iz sela, konačno otkupio zemlju bivšeg PK Zadar te su obnovili oko 70 do 80 posto vinograda novim sortama.

Prije 20 godina prešli na eko uzgoj

Danas vinarija ima oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 ha u najmu, što im omogućava godišnje prosječnih 90 do 100.000 litara vina na isto toliko trsova. Inače, ukupni je kapacitet vinarije 200. 000 litara, ali po riječima Tomislava Škaulja zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina su prešli na eko uzgoj, a tako je i danas, iako ova proizvodnja, kažu, prije svega u vinogradu, zahtijeva više fizičkog rada jer treba motikom okopati 100.000  panjeva, a nema ni prskanja zaštitnim sredstvima.

U Zagrebu je predstavljeno devet vina i završno kao iznenađenje kuće prvi pjenušac od crljenka, kojeg je Šime Škaulj pohvalio kao zahvalnu sortu koja daje visoke kiseline za pjenušac, ali je problem ako rodi malo više. "Onda je teško napraviti dobro vino, ako se nema iskustva u postupanju s njim u podrumu", rekao je. 

Jakopović je kazao da ova vinarija ima odlična vina, a da su na vrhuncu kvalitete redom merlot 2017, cabernet sauvignon 2017, vino koje može rasti još bar desetak godina i Carl Gustaf cuvee 2016.

Vinarija Škaulj jedna je od prvih eko vinarija u Hrvatskoj 

Prvo vino na kušanju je bilo Bili cuvee 2020 (kupaža 80 posto maraštine i po 10 posto debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u Nadinskom blatu duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina. Cijena je prihvaljivih 45 kuna. Kako je drugo vino bila Maraština 2020, moglo se čuti da bi ova nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju trebala imati veće površine.

S druge strane, tržište je preuzeo pošip, kojega sada ima i ovdje, a prije 30-40 godina maraštine, kao bijele sorte, bilo je i 50 posto. Ipak, ona je u Nadinu zastupljenija nego u ostatku zadarskog vinskog područja. Cijena  je 60 kn.

Rose 2020 je kupažiran od 70 posto grenacha i 30  posto syraha. Grenach je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. "Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja, a dobro su ukomponirani i šećeri", ocijenio je Jakopović.

Dvanaest sorata na pokusnih 1,5 ha vinograda

Kod cuvee-a Tomislav 2020., zamišljenog i priređenog za široko tržište otvorilo se pitanje bi li kupaža bila još bolja sa dodatkom primjerice Mourvedrea? Tomislav Škaulj ističe da i to imaju u planu kada se s pokusnih 1,5 hektara vinograda sađenih sa čak 12 različitih sorti, a na preporuku prof. dr. sc. Edija Maletića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dobiju relevantni rezultati. Uz već spomenuti monastrell (mourvedre) tu su i Arinto, Fernao Pires, Tourig Franca, Vinhao, Malbec i 4 različita klona našega Grka. Dakle, vinarija će sigurno introducirati još neke sorte.

Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

Tu su i nagrađivana crna zlata ove vinarije. Merlot 2017 15.5% alkohola, cijena 120 kuna, u kojem Jakopović pronalazi skladne likerske note, koje ne strše. Treba reći da Škaulji na hektar, svjesno rezidbom, mogu dobiti 5.000-6.000 kg iz ekološke proizvodnje koja je i skuplja dok vina iz uvoza dolaze sa urodom od 35 t po hektaru, pa otud i višestruko niža im cijena. Cijenu određuje tržište, a tu ova vinarija sasvim dobro stoji.

Primjerice, Cabernet sauvignon 2017 ima cijenu od 120 kn, a grožđe je brano zadnji vikend u rujnu. Jakopović ističe da ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino sa najviše senzacija do sada može rasti još desetak godina. Sortna prepoznatljivost, ima i zelene arome, a tanini su u dobroj sinergiji jer barrique nije prekrio izvorni okus. Imaju ga još oko 6.000 butelja od 10.000 punjenih.

Švedski kraljevski grb na etiketi Škaulj

Carl Gustaf cuvee 2016., je kombinacija po 50 posto CS-a i merlota rađen od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-etak dana. U vinu je 38.8 g suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano sa loza sađenih 2003 i 2005. Godine, a cijena je 375 kn. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjeti vinariji. Nagodinu izlazi na tržište 2017. Dakle, pet godina je odležalo, a na boci će biti grb švedskoga kralja.

Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu

I na kraju smo kušali Merlot desertni 2018. Grožđe je brano kasnije u punom optimumu, a imalo je 120 eksela, ph 3.5 i 45 grama neprovrelog šećera. Dobar odnos neprovrelog i kiseline, koje bi mogle biti i izraženije, ali vino je užitno, kaže Jakopović i završno zaključuje da su vina odlični reprezetanti svoga terroira i da zaslužuju veliku pozornost.

Pjenušac 2018., koji je rađen od crljenka, Nud brut natur (bez likera) dvije je godine fermentirao u boci je odlično došao na završetku ove vinske priče. Vinarija Škaulj izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku 20 posto vina, a prodaja na kućnom pragu iznosi čak 50 posto, dok u HOREC-a kanalu prodaju preostalih 30 posto vina.


Fotoprilog


Tagovi

Vinarija Škaulj Šime Škaulj Tomislav Škaulj Ekološka vina Pjenušac od crljenka


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.