Uvozimo jeftino vino, izvozimo skupo

Ukupna površina vinograda u Hrvatskoj u zadnjih je desetak godina porasla s oko 27.500 hektara na oko 34.000 hektara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatski vinogradari brinu sada za više od 122 milijuna trsova s kojih godišnje uberu oko 200.000 tona grožđa. Posljednjih godina u hrvatskim podrumima, ovisno o sezoni, sazrije između 1,20 i 1,42 milijuna hektolitara vina. Iako smo vrlo daleko od brojki s početka 20. stoljeća, kada je pod vinogradima bilo više od 170.000 hektara, i sami vinari i vinogradari u zadnje vrijeme priznaju kako je situacija na tržištu sve uređenija.

Iako su i dalje mnogi domaći vinogradi premali za ozbiljniju proizvodnju i nastup na međunarodnom tržištu, jer više od 45.000 od gotovo 60.000 proizvođača ima površine manje od hektara, u mnoge je hrvatske podrume uvedena nova tehnologija, a posljedica toga su i sve bolje ocjene na međunarodnim natjecanjima. Ujedno je sve veći broj onih kojima ta gospodarska grana postaje jedini izvor prihoda.

Deset godina rasta

Hrvatska proizvodi vina znatno više od domaćih potreba. U 2010. godini proizvedeno je 1,43 milijuna hektolitara, što je najviše u posljednjih 10 godina. Prinosi su u proteklih desetak godina po trsu iznosili između 1,4 i 1,7 kilograma, a prosječan prinos po hektaru iznosio je između 5,8 i 6,8 tona po hektaru. Ukupno se u prošloj godini poizvelo 207.743 tone grožđa što je gotovo tridesetak tisuća tona više nego primjerice sredinom prošlog desetljeća. Prosječan prinos po hektaru bio je 6,1 tona, a po trsu 1,4 kilograma.

U posljednjih desetak godina broj rodnih trsova porastao je sa 116 milijuna, koliko ih je bilo u 2001. godini, na prošlogodišnjih 145 milijuna.

Rast vinogradarskih površina pratila je i proizvodnja vina. Tako su vinari u prošloj godini proizveli petnaestak posto više vina nego 2004. godine.

Hrvatskom proizvodnjom dominira bijela sorta graševina, pod kojom se nalazi 22,3 posto hrvatskih vinograda. Plavac mali najznačajnija je crna sorta i pod njom je 8,1 posto hrvatskih vinograda. Veći udio od pet posto još ima samo istarska malvazija. Više od dva posto vinograda je pod sortama plavina, debit, rajnski rizling, chardonnay, merlot, trbljan, babić, frankovka, kraljevina cabernet sauvignon i kujundžuša. Više od četvrtine svih vinograda je pod nekim drugim sortama ili pod miješanim nasadima.

Prema podacima DZS‑a, u 2009. godini nešto više od devet posto vinograda bili su mladi vinogradi - mlađi od tri godine, a oko četvrtine svih vinograda su oni starosti između tri i devet godina. Nešto više od 14 posto vinograda bilo je između 10 i 20 godina starosti, oko 22 posto je bilo onih od 20 do 30 godina, a 27 posto vinograda bilo je starije od 30 godina.

Mali vinogradi i mala proizvodnja

Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina njih ima površine do pola hektara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vinarstvom bave iz tradicije, ali i hobija, pri čemu znatan dio proizvedena vina ostaje na gospodarstvu. Domaća proizvodnja vina godinama je bila približno ista, ali se u posljednja tri desetljeća gotovo prepolovila. Prema podacima dosad unesenim u Vinogradarski registar, vinogradi se u Hrvatskoj prostiru na oko 33.833 hektara. Do provedbe upisa u taj registar, koja je započela još 2003. godine, vladalo je mišljenje da u Hrvatskoj ima oko 60.000 hektara vinograda. Prema Upisniku proizvođača grožđa, uneseno je 17.732 proizvođača vina i voćnih vina koji posjeduju 17.063 hektara vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište.

Izvozimo skupo, uvozimo jeftino

U zemljama EU-a u tijeku je vinogradarska reforma koja uključuje gašenje starih vinograda do 2012. godine zbog znatnih tržišnih viškova vina. Hrvatska je u prošloj godini izvezla samo 2463 tone vina, a u isto vrijeme uvezli smo 14.833 tone - dakle šest puta više od izvoza. Kad se to prevede u novac, izvezli smo vina za 11,8 milijuna američkih dolara, dok smo uvezli znatno jeftinije vino koje je ukupno vrijedilo samo 21,1 milijun američkih dolara.

U 10 mjeseci ove godine uvezeno je 9482 tone vina što je za devet posto manje nego godinu prije. Po vrijednosti uvezeno je vina za 13,6 milijuna dolara što je četiri posto manje nego u 10 mjeseci 2010. godine.

U isto vrijeme izvezli smo 2691 tonu vrijednu 9,9 milijuna dolara. Izvoz je rastao u odnosu na prošlogodišnjih 10 mjeseci za 40 posto u količini i devet posto u vrijednosti.

U 2009. godini najviše se jefitinijeg vina izvozilo na tržište Bosne i Hercegovine, a skupljih na njemačko i austrijsko tržište, te tržišta Sjeverne Amerike. Najviše se vina uvozilo iz Makedonije, Francuske te Južne Amerike.

Vinogradarski registar

U Europskoj uniji vinski je sektor 2009. godine preuređen kako bi se uskladio s novom zajedničkom organizacijom tržišta vina u Uniji, kao i zajedničkom organizacijom tržišta poljoprivrednih proizvoda. Odredbama za pojedine poljoprivredne proizvode i Uredbom Europske komisije propisana su pravila kojima se uvodi obvezan upis u Vinogradarski registar kako bi se pratilo tržište vina te osigurala kontrola dokumenata koji prate pošiljke vina u prometu i registre koji se u tom sektoru vode.

Glavni razlog uspostavljanja registra Europske unije je praćenje i nadzor proizvodnog potencijala vinograda u Uniji. Podaci iz registra pomoći će tržištu vina, a registar bi služio inspekcijskim tijelima za kvalitetniju administrativnu i inspekcijsku kontrolu. U registar su uključene sve površine pod vinogradima, a on je i baza koja bilježi podatke poput popisa vinograda, obveznih izjava, podataka vezanih uz praćenje tržišta vina i pratećih dokumenata te podrumske evidencije koja se vodi u sektoru vina.

U protekle dvije godine vinogradarski registar pokrenut je i u Hrvatskoj. Stvorena je jedinstvena baza podataka vinogradarstva i vinarstva kojom će se omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje tržišta vina. Registar bi trebao igrati ulogu u sustavu potpora i organizaciji tržišta vina pa je uspostavljen u okviru LPIS-a - Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica.

Autor: Krešimir Sočković