Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • (Ne)priznavanje prošeka
  • 09.07.2021. 14:10
  • Zadarska, Zadar

Unatoč Piculinom pismu Stjepan Vučemilović prestaje proizvoditi Prošek?

Volio bih da nisam u pravu, ali iz pisma eurozastupnika zaključujem da idemo u borbu za priznavanje nepripremljeni, kaže Vučemilović koji se godinama bori za zaštitu tog hrvatskog desertnog vina.

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 1.645
  • 241
  • 0

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Tonino Picula uputio je ovih dana pismo europskom povjereniku za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom u vezi postupka zaštite izvornosti našeg tradicionalnog desertnog vina Prošek.

Povodom upućivanja pisma istaknuo je kako je riječ o još jednom nasrtaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom kao članica EU zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.

Ponovni pokušaj priznavanja i zaštite

Prošek je, napisao je, tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti Bogdanuše, Maraštine, Dubrovačke malvasije, Vugave... proizvodi u  Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost.

"Dakle, nema riječi o ikakvoj sličnosti vina, osim tek slučajne sličnosti nekoliko slova naziva. Čak su i tu hrvatski vinari bili iznimno benevolentni, dodavanjem pridjeva "Dalmatinski", učinila bi se dodatna razlika između naziva ionako različitih vina“, rekao je i istaknuo kako od ovog sastava Komisije očekuje da omogući njegovu zaštitu. 

Iz pisma se zaključuje da RH ponovno pokušava pokrenuti postupak priznavanja nakon što prvi pokušaj iz 2013. godine nije uspio, prvenstveno zbog protivljenja naših susjeda Talijana štiteći veliki koncern koji proizvodi Prossecco, vino širokog spektra i niskog cjenovnog ranga i koji u ničemu, osim u nekoliko slova u nazivu, kako je istaknuo i Picula, nije sličan našem Prošeku.

Podsjetimo, o samoj zaštiti Prošeka se već dugo raspravlja u krugovima naših proizvođača jer postupak neopravdano dugo traje. Održano je niz konferencija, sjednica i rasprava na tu temu, ali stječe se dojam kao da zapravo i nije bilo razumijevanja sa najviših državnih instanci za problem ovog bisera dalmatinskog vinarstva, a rezultat nečinjenja je potpuni propast proizvodnje.

Od 970 do nula hektolitara

Sa 970 ha prošeka 2012. godine smo došli doslovno na 0,00 ha 2018. i 2019. Bilo je uputa sa najviših državnih tijela da se Prošek može proizvoditi u RH, ali ne i izvoziti. Kontradiktorno, jer što, primjerice, kada strani turist kupi karton Prošeka i prijeđe granicu? A i kada se pokušalo ići u taj rizik, tada je izvučena famozna specifikacija proizvodnje iz 2013. godine koja je, po mnogima,   pogrešno složena, a za koju nam nisu krivi Talijani i to je izgleda bio konačni kraj Prošeka.

Naime, spomenutom specifikacijom su propisani parametri koji se, tvrde stručnjaci, teško mogu postići u tradicionalnoj proizvodnji.

Za mišljenje o ovom problemu upitali smo vinara Stjepana Vučemilovića, proizvođača i beskompromisnog borca za priznavanje Prošeka. Što on misli o ovom novom pokušaju priznavanja pri EU?

Probleme imaju i proizvođači Prosekara

"Ja bih rekao bolje ikad nego nikad, ali mislim da je tolika šteta već učinjena da nisam optimist da ćemo ga u budućnosti proizvoditi", kaže Vučemilović i dodaje da su kao Udruga vinara Zadarske županije, a i kao neovisni stručno znanstveni forum zajedno sa Zadružnim Savezom Dalmacije uporno gurali ideju ponovnog postupka priznavanja i predložili da se zove Dalmatinski Prošek.

Nisam baš optimist, kaže Vučemilović nakon godina borbe za zaštitu Prošeka (Foto: arhiva obitelji)

"Da unaprijed izbijemo sve kontraargumente našim dragim susjedima Talijanima", dodaje i navodi da, kako se ovom problematikom bavi jako dugo i to ne samo zbog svoje proizvodnje, već i zbog zaštite naše kulturne baštine, u kontaktu s većim brojem ljudi iz proizvodnje, znanstvenicima i građanima koji štuju Prošek iz Lijepe Naše pa i iz inozemstva.

"Nismo samo mi u problemu već i talijanski proizvođači iz okoline mjesta Prossecco koji proizvode vino slično Prošeku pod nazivom Prosekar", kaže.

Zašto odustaje i Vučemilović?

Iz pisma eurozastupnika zaključuje da idemo u borbu za priznavanje nepripremljeni, osim ako ne postoji šire obrazloženje koje mu nije dostupno. "Tu prvenstveno mislim na promjenu specifikacije proizvodnje koja će nam opet biti problem prilikom stavljanja vina na tržište", napominje i kaže da su njegova iskustva daleko šira od ovog kratkog odgovora koji nam daje i ponavlja, nije baš optimist. 

Spor s Talijanima oko prošeka traje od 2013., EK bi ga napokon mogla okončati?

Volio bi, pridodaje, da nije u pravu. "Inače, ja sam nakon dvadesetak godina usavršavanja proizvodnje Prošeka i niza domaćih i stranih priznanja, medalja i pehara, čvrsto odlučio prestati s proizvodnjom na čast svima onima koji godinama opstruiraju proces njegova priznavanja“, odgovorio je Stjepan Vučemilović.

Eto, sad kada smo možda pri kraju puta ka priznavanju Prošeka pri EU, ostali smo bez jednog od posljednjih proizvođača u Zadarskoj županiji i jednog od rijetkih u cijeloj Dalmaciji.


Tagovi

Tonino Picula Prošek Pismo Janusz Wojciechowski Odustajanje Stjepan Vučemilović


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić