• Vinarstvo
  • 13.05.2011.

Trenutak je za brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje

Izvozni poticaji trebali bi se dobivati ne po litri vina, nego po vrijednosti, smatra jedan od pionira vinarstva u Hrvatskoj Zlatan Plenković. Poticanje po jednoj boci stimulira izvoz lošijih vina, što nije pravedno, a ima i loš učinka na imidž Hrvatske kao vinske zemlje

  • 1.069
  • 53
  • 0

S jednim od pionira vinarstva u Hrvatskoj, Zlatanom Plenkovićem, razgovarali smo o stanju u vinarstvu i vinogradarstvu, mogućnosti izvoza hrvatskih vina te o prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske zemlje. Plenković je govorio o mogućnostima naših vinara, odnosima ugostitelja i vinara te o planovima svoje tvrtke.

Upravljate dvjema tvrtkama. Kako one posluju?
- To je djelomično točno. Upravljam i vlasnik sam tvrtke Zlatan otok, dok u obiteljskom vlasništvu imamo tvrtku Vinoline. Zlatan otok je na šumskom zemljištu iznad Baškog Polja podigao novi vinograd površine 75 hektara. Tvrtka u svom vlasništvu ima 10 hektara vinograda na Hvaru. Iznad Žaborića kod Šibenika Vinoline do sada ima 56 hektara pod vinovom lozom, uz mogućnost širenja na otprilike još toliko površine. Na Hvaru smo razvili i kooperaciju. Imamo oko 80 kooperanata od kojih otkupimo oko 50 vagona grožđa. Zbog sadnje novih vinograda proizvodnju grožđa povećavamo po godišnjoj stopi od 30 posto. Prethodne godine smo proizveli 35 vagona grožđa. Godišnje na tržište plasiramo oko milijun litara vina. No, to je varljiv podatak zato što pojedine naše berbe odležavaju i po nekoliko godina.

Kakvi su rezultati ponovno otkrivene sorte crljenak?
- Otkriće da je zinfandel podrijetlom s naših prostora, odnosno da je riječ o našoj sorti crljenak, odjeknulo je u svijetu. Među prvima sam zasadio tu sortu i zadovoljan sam rezultatima. Riječ je o sorti koja ima malo jače kiseline i prilično visoke alkohole. Malo je drukčiji od plavca malog, a prednost mu je i njegova prepoznatljivost u svijetu. Nadam da ćemo u Zlatan otoku najbolje rezultate postići s kupažom plavca malog, crljenka i dobričića. To su tri sorte iz iste obitelji, a mi ih nastojimo ponuditi u istoj boci.

Je li plavac mali dovoljno prepoznat u svijetu? Bilo je izuzetnih ocjena, ali i nešto lošijih.
- Još nije, a nije otkriven i njegov veliki potencijal. Mi smo dobili zlatnu medalju na ocjenjivanju u Parizu, Zürichu, Ljubljani, Nürnbergu, Londonu... U Bordeauxu smo 2005. osvojili zlatnu medalju i plasirali se među 12 najboljih svjetskih vina što je, usuđujem se reći, ponajveći uspjeh hrvatskih vina u svijetu. Osvojili smo veliki broj prvih mjesta u Hrvatskoj te više od stotinu nagrada, medalja i šampionskih titula. Istina je da se nismo puno bavili inozemnim tržištem jer smo uspijevali čitavu proizvodnju plasirati u Hrvatskoj. Kako smo povećali proizvodnju, počeli smo obrađivati svjetsko tržište.

Kakvi su rezultati?
- Za sada nemamo zapaženih rezultata, ali ih uskoro očekujemo. Istina je da izvozimo i u SAD, Rusiju, Njemačku, Švicarsku, Austriju, države regije, ali do sad nismo nudili veće količine. Planiramo uskoro otvoriti britansko, dansko i nizozemsko tržište. Poslali smo uzorke u Kinu, Kanadu, za još jednog kupca iz SAD-a. U idućih nekoliko mjeseci očekujemo otvaranje i nekih drugih tržišta. Ono čime možemo biti zadovoljni jest činjenica da su naši uzorci zadovoljili na svakom mjestu gdje smo ih slali i, što je još bitnije, da je prihvaćena cijena koju smo mi odredili, odnosno izvozne cijene su jednake cijenama u Hrvatskoj. To znači da smo pogodili odnos cijene i kvalitete.

Jeste li zadovoljni izvoznim poticajima?
- Sigurno je da bi državi trebao biti interes pojačati izvoz, a time i izvoz vina. Riječ je o svježem kapitalu koji dolazi izvana. Smatram da bi trebalo dati poticaje na izvoz, ali tako da se oni ne dijele po litri nego po vrijednosti. Cijena litre vina može biti niska ako je riječ o niže kvalitetnoj vrsti vina, a visoka ako se radi o visokokvalitetnom vinu. Poticanje po jednoj boci stimulira izvoz lošijih vina, što nije pravedno. To ima i loš učinak na imidž Hrvatske kao vinske zemlje. Takvim stimuliranjem se rješavaju određene količine vina, ali nas se svrstava među države koje proizvode loša vina. Moramo se promovirati kao zemlja vrhunskih vina jer za to imamo sve preduvjete.

Koliko današnji vinari trpe zbog izvoza niskokvalitetnih vina sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća?
- Trpimo ozbiljne posljedice na tržištu Njemačke, Švicarske i Austrije gdje su se tada takva vina izvozila. Međutim, u skandinavskim zemljama, SAD-u, Rusiji, Kini i Velikoj Britaniji imamo veliku prigodu za uspjeh. To su velika tržišta, a prednost je to što neke zemlje nemaju vlastitu proizvodnju i što raste potrošnja vrhunskih vina. Jasno, nemamo ni balast negdašnjeg izvoza loših vina.

Kako komentirate aktivnosti u cilju brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje?
- Smatram da je sada trenutak za brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Možemo kreirati dobru situaciju i zainteresirati potrošače za naša vrhunska vina. Ne bi bilo dobro da se na takvim tržištima pojavimo s lošim vinima, jer bi posljedice bile katastrofalne.

Kakva je situacija na Hrvatskom tržištu?
- Osjeća se pad potrošnje. Čak i oni koji vole piti vrhunsko vino i mogu si ga priuštiti izbjegavaju ga naručivati. Jedini izlaz je kvalitetan izvoz. Tako bi se oslobodio i dio domaćeg tržišta za manje vinare koji nemaju snage ni količine za izvoz. Morate znati da 70 posto naših vinara proizvodi manje od 20.000 litara. Vrlo je bitno da se naši ugostitelji postave zrelo u turističkoj sezoni. To ne znači da trebaju forsirati samo skupa vina, nego sva vina koja nude moraju biti uredna. Čak i stolna vina imaju svoje kupce, ali je uvjet da moraju biti čista, a ne kao u nekim slučajevima gdje se nude ona oksidirana. Jeftina vina nastaju kao posljedica jeftine sirovine i visokorodnih sorti, ali ona mogu biti uredna i svježa.

Kakva je situacija unutar vinske branše?
- Mogu bez ustručavanja reći da je zadnjih godina proizvodnja vina napravila golem iskorak u kvaliteti. Sjetimo se da smo prije dvadesetak godina u Splitu imali samo tri restorana koji su imali posebne čaše za vino, a posebne za vodu. Danas su rijetki koji nemaju posebne čaše za crveno, a posebne za bijelo i desertno vino. Na stranu to što smatram da nije dobro da danas ugostitelji uglavnom imaju zaradu na piću, a ne na hrani.

Prvi ste uspjeli dobiti državno zemljište na služnost. Je li to bio dobar potez?
- Riječ je o velikom iskoraku jer je niz drugih vinara i maslinara napravio isto. Krupniji posjedi koje smo dobili na služnost, iako ih je teško privesti svrsi, umnogome pojeftinjuju proizvodnju. Nije isto obrađivati desetak usitnjenih nasada i jedan golemi. Uz to je, pogotovo u Dalmaciji, podignuta i kvaliteta sirovine jer se radi o nagibnim površinama okrenutim suncu. Te površine su nekad bile zasađene vinovom lozom. Uvjeren sam da će Dalmacija, zahvaljujući upravo toj činjenici, postati svjetski prepoznata regija po proizvodnji vina.

Autor: Jozo Vrdoljak


Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Brendiranje Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pričaju ti priče te i svaka ima svoj sretan kraj ;)
#SMarekovich