• Vincekovo u Baranji
  • 23.01.2020. 09:00
  • Osječko-baranjska, Kneževi vinogradi

Tradicionalna Vinceška obilježena u Baranji - vinogradarska godina može započeti

U Belju plus drže da graševina, kao i domaće autohtone sorte vina, još nisu dale svoj maksimu na prestižnim položajima  u Baranji. S druge strane granice, u Mađarskoj  je regija Villany, koja ima 200-ak vinarija, a s kojom Belje plus dobro surađuju na turističkom planu.

Foto: Marinko Petković
  • 520
  • 54
  • 0

U vinariji Vina Belje plus na Banovom brdu u Baranji, u srijedu je obilježena tradicionalna Vinceška, blagdan Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara, a kao i svake godine, Vinceška obilježava početak rezidbe u vinogradima odnosno početak nove vinogardarske  godine.

Davor Bošnjaković, direktor Belja plus, ovom prigodom je istaknuo da je iza njih vrlo zahtjevno razdoblje u kojem su pokazali da mogu i žele nastaviti uspješnu poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. "Ispred nas su novi projekti. Belje ide u rebrending vina", istaknuo je, a naknadno smo doznali kako je u pripremi nova linija vina te da sve mora biti gotovo do proljeća.

Graševina u Baranji još nije dala svoj maksimum

Obilazeći Vidikovac u baranjskim vinogradima, kojih je ukupno čak 650 ha u okviru Belja plus, Tomislav Pinatarić, rukovoditelj  vinogradarstva u toj tvrtki, kazao je da to znači dva i pol milijuna čokota, od koji već pola uspješno beru strojno, kombajnom za grožđe. Rezdibu obavlja stotinjak iskusnih ljudi, a berbu za premium vina 150 do 200 berača, dok je taj broj još prije desetak godina iznosio 600 do 700 ljudi.

Dva i pol milijuna čokota broje Vina Belje (Foto: Vedran Stapić)

Dakle, problem radne snage se osjeti i u vinogradima Belja, koji godišnje daju tri milijuna litara vina, od čega je 80 posto graševina, dok je kapacitet velebne nove vinarije na Banovom brdu čak osam milijuna litara. U Belju plus drže da graševina, kao i domaće autohtone sorte vina još nisu dale svoj maksimum na prestižnim položajima u Baranji. "S druge strane granice, u Mađarskoj je regija Villany, koja ima 200-ak vinarija, a s kojima dobro surađujemo na turističkom planu", ističe Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica marketinga, turizma i korporativnih komunikacija Belja plus.

Ona je kazalad a bez obzira kako se tvrtka zove (Belje plus u okviru Fortanova grupe, op.a.) Belje ima obvezu tri stoljeća duge tradicije, koju su stvarale brojne generacije, da uspješno nastavi sa razvojem vinogradarstva i vinarstva u Baranji. Brojna priznanja za graševinu Belje, ali i druga vina iz Hrvatskog podunavlja, to i potvrđuju.     

Najstarije  vino u arhivi starog podruma iz 1949. godine

Dodala je da početak nove vinogarske godine znači i buđenje kontinetalnog turizma u Baranji, koja je tri godine za redom, najbolja ruralna turistička destinacija u Hrvatskoj. Od mjesta se izdvaja naselje Karanac, odnosno etno smještaj Ivica i Marica.  

U starom podrumu Belja u Kneževim vinogradima, koji datira iz 1526. godine, u arhivi se čuva čak 20.000 boca vina, a najstarije je vino cabernet franc iz 1949. godine. Inače, cabernet sauvingnona Belje plus ima posađeno 120 ha, merlota 16 ha. 

Stari podrum datira iz 1526. godine, a najstarija boca iz 1949. (Foto: Marinko Petković) 

Vajda-Mlinaček je kazala da su nedavno probali arhivsku graševinu iz 1967. godine koja se pokazala u 'odličnoj kondiciji'. Na Vinceški smo probali odličan Goldberg merlot iz 2012. i cabernet sauvignon merlot iz 2011. godine, sljubljen s mesom crne slavonske svinje.  

Kako se čulo, personalizirane vinske etikete Belja, koje  su na domaće tržište uvedene prošle godine kao novost, s ciljem dodatne emotivne povezanosti vinoljubaca i vina iz asortimana Belja, položile su ispit. Personalizacija je moguća već za jednu bocu, a u ponudi su standardne butelje, kao i magnum i jeroboam boce  od tri litre vina.  


Fotoprilog


Tagovi

Vincesška Vincekovo Vina Belje plus Rebrending Tomislav Pintarić Ljiljana Vajda-Mlinaček


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sad smo već malo napredovali