Tko reže, taj i bere! Pozitivom i prinosima privlači turiste

Iako uvijek ima onih koji nađu poneku zamjerku, možemo konstatirati da je hvaranin Marin Lučić postigao vlastiti maksimum u vinogradarstvu, vinarstvu i turizmu.

Upravo je on, uz pomoć rodnog kraja, na prekrasnom prostoru otoka Hvara, u čistoj, nezagađenoj prirodi razvio masovni turizam u okviru konobe Lučić, a sve zahvaljujući UNESCO-voj zaštiti poljoprivrednog zemljišta koje su izgradili stari Grci kada su kolonizirali prostor u 4. stoljeću prije Krista i 25.000 trsova koji su u njegovoj obitelji od davnina.

Iz tog se razloga dobro zna kamo se odlazi za vrijeme sezone. Poslovne tajne je Marin godinama dobro čuvao, a činilo se i da želi uspjeh učiniti još tajanstvenijim, stoga ga, ma kolika bila znatiželja premda drugim konobama, malo tko i od uglednijih domaćih ljudi zaobilazi.

Neumorni pozitivac

Popularnom ili masovnom turizmu koji je, isto tako razvijen i kod drugih pružatelja usluga u ugostiteljstvu, Marin konkurira dugoročnim odnosom između domaćina i turista koji za njega predstavlja vrijednosni sustav, identitetsku samopredodžbu i integraciju u društvo. Takvo ga stajalište i općenito svjetonazor čine onim što je u društvenom i kulturnom statusu, komunikaciji, ali i stvaralaštvu - neumorni pozitivac koji vječno nasmijava goste, čime ih privlači i zadržava.

"Treba imati na umu da većini gostiju zainteresiranih za turizam nije primarni cilj pasivni odmor uz dobru hranu i naravno, vino, već je naglasak upravo na doživljaju autentičnog kraja. To uključuje i sam nastup domaćina koji ne smije biti svakidašnji i već viđen.", priča.

Pozitivom i autohtonim vinima s otoka Hvara privlače turiste

“Generacijama se bavimo proizvodnjom vina i maslinovog ulja. Naše poljoprivredno dobro čine 3 ha pod autohtonim hvarskim sortama, odnosno Plavcem malim i Bogdanušom. Poučeni iskustvom, smatramo da najbolji vrhunski plavci nastaju na otoku Hvaru, a krasi ih tamno - rubinasta boja s modrim refleksom, lijepo razvijeni miris, te krepki i specifični okus.”, dodaje Marin koji je, kada govorimo o prinosima Plavca malog po trsu, istaknuo prosječnih 700 grama, te 4-5 kg ako govorimo o bijeloj autohtonoj hvarskoj sorti, Bogdanuši. Ista se, nekoć davno, zbog izuzetne kvalitete pila isključivo za vjerske praznike zbog čega danas i nosi takvo ime. Njezino se grožđe upotrebljava i za proizvodnju prošeka, uz miješanje s maraštinom i vugavom uz Plavac mali.

"Plavac Mali plasiramo u konobu zbog čega originalnim nastupom i pristupačnim cijenama privlačimo i zadržavamo turiste. Uzmemo li u obzir potrebnu količinu grožđa za litru vina, bitno je napomenuti da za 7.5 dcl vina izdvajamo kilogram Plavca malog, te za 1 l vina kilogram Bogdanuše", objašnjava Marin koji zadovoljavajuće prinose postiže zbog rezidbe koja pospješuje prinose, a vodi se starom vinogradarskom uzrečicom koja kazuje: "tko reže, taj i bere".

Unatoč sušnoj godini, zadovoljavajuće cijene po butelji

Premda ne koriste navodnjavanje zbog svojstva vinove loze da podnese život u sušnim razdobljima, na bijelim sortama imaju problema s bolestima i štetnicima, dok na crnim nemaju zbog tretiranja sa sumporom i prahom. Kao i mnoge druge poljoprivrednike, ove ih je godine pogodila suša, no usprkos vremenskim nepogodama, dohodovnost, iako slabija, nije izostala.

"Naše vrhunsko bijelo vino s 11.5% alkohola postiže cijenu od 100,00 kn po butelji, a kvalitetno crno s 15.6% alkohola od 35,00 kn, što smatramo dobrim, ali ne i zadovoljavajućim s obzirom na uloženo vrijeme i rad", dodaje Marin kojemu se kao jedan od najznačajnijih poslova u vinogradu pokazala berba grožđa. Ista, tvrdi on, obuhvaća niz važnih zahvata, od same pripreme pa sve do prijevoza ubranog grožđa do mjesta prerade.

Zrelost grožđa Lučići najčešće određuju po izgledu i organoleptičkim osobinama, u čemu im, značajne savjete daju enolozi.

Foto: Roberta Kljenak