Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Želimir Bašić, Zadružni savez Dalmacije
  • 28.09.2017. 10:30

Što nisu uništili mraz i suša, dovršile divlje svinje i puhovi!

U vinogradima se tijekom berbe primjećuje sve veći broj nakupaca. Na Hvaru nema ugostitelja koji nije kupio grožđe. Pod krinkom stolnog grožđa po 2 kune uvezeno je vinsko grožđe iz Makedonije, Crne gore, BiH i Srbije, kaže Želimir Bašić

Foto: Arif Sitnica/Arhiv Zadarskog lista
  • 1.167
  • 81
  • 0

Rani mraz, suša, divlje svinje i puhovi pobrali su gotovo trećinu grožđa u Dalmaciji. “Urod je 20 do 30 posto manji”, kaže Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije. U vinogorjima Sjeverne Dalmacije lani je, primjerice, ubrano 9.600, a ove godine, sva je prilika, neće se ubrati više od 7.000 do 7.500 tona grožđa. K tome, vremenske nepogode tijekom berbe, enormne padaline koje su u pojedinim vinogradima prerastale u bujice pokvarile su omjer sladora i kiselina koji je na početku berbe bio više nego dobar.

"Za moštove i masulje s nižim sadržajem kiselina i sladora poželjno je dokiseljavanje i doslađivanje", preporučuje Zvonimir Vlatković iz Savjetodavne službe Zadarske županije. U svom osvrtu predsjednik Udruge vinogradara i vinara Nadina Tomislav Glavić, podsjetio je na neprilike koje su ove vinogradarske godine počele još u vegetaciji.

Želimir Bašić

Doslađivanje i dokiseljavanje

"Crnim slovima ostaje upisan 22. travnja kada je uzgojnom vinogradarskom području Nadin- Nadinsko blato, Smilčić, Gorica, Galovac, Zemunik Donji, Škabrnja, Pridraga i Krneza, osvanuo mraz s temperaturom od -2º C", govori Glavić. Nastradali su Syrah, Grenache Crni, Cabernet Sauvignon, Chardonay, Ugny Blanc, Maraština, Plavina...

Ali kako jedna nevolja ne dolazi sama nakon ponovne retro vegetacije i oporavka vinograda od posljedica mraza slijedi nezapamćena suša s više toplinskih valova (temp. veće od 38°C). Zbog nedostatka padalina u lipnju, srpnju i kolovozu pojavile su se ožegotine na listu i bobicama koje su počele venuti

Od suše do potopa

Pogotovu na benkovačkom području gdje je u spomenuta tri mjeseca palo samo 16 mm kiše. Ništa bolja situacija nije ni u Polači, a sušno razdoblje utjecalo je na početak ranije berbe.

"Vlasnik ekološkog vinograda u Polači Ivica Ražnjević potrgao je sve grožđe na 18.000 čokota već početkom kolovoza", otkriva Glavić. Najprije merlot pa odmah potom syrah i cabernet sauvignon. Sve to punih mjesec dana prije nego lani kada je berbu počeo 10. rujna. U tom sušnom razdoblju početkom berbe u Nadinskom blatu kod sorata Merlot i Syrah prosječni sadržaj šećera je bio veći od 100 ºOe. Kiseline su bile u prosjeku od 5,5 do 6,5 gr/l. Vinogradi podignuti na melioriranom kršu početkom berbe crnih sorata imaju veći prosječni sadržaj šećera (> 105 ̊Oe), s višim udjelom ukupnih kiselina 7- 8 gr/l.

Ali, vidi vraga. Kad se berba zahuktala u drugoj dekadi rujna dolazi do potopa - velikih kiša (Zadar 370mm u 24 sata) koje su usporile berbu. Na zadarskom području do kraja rujna palo je ukupno 430 mm kiše što je dosad nezabilježeno. Mjerenja nakon oborina u Nadinskom blatu kod sorata Syrah, Grenache crni, Cabernet Sauvignon, Cabernet Frank, u prosjeku su bila oko 95 °Oe, a kiseline manje od 6 gr. Autohtone sorte (Debit, Kuč, Maraština, Plavina, Babić) imale su niži sadržaj šećera (70 do 90 ̊Oe, s ukupnim kiselinama od 3-5 gr/l.

Najranije na Braču

Iako je berba počela ranije nego prijašnjih godina (na Braču se primjerice počelo brati još 5. kolovoza, znači prije nego u Polači) trganje u u Srednjoj Dalmaciji još traje.

"Na sjećam se ranijeg početka ni dužeg trajanja berbe", kaže Želimir Bašić. On ističe da je urod različit od kraja do kraja, od položaja do položaja. Na stranama gdje je veća insolacija znatno manje količine (Dingač, Sv. Nedjelja itd), u poljima urod količinski bolji (jelšansko-strigradsko, čarsko-smokvičko polje, pelješka Župa itd), ohrabruje što nema znakova bolesti, jer zbog suše nije bilo niti uvjeta za njihov razvoj. Sladori dosta dobri, mogu se općenito očekivati dobra vina. Rani mraz negdje je napravio štetu, a negdje se loza oporavila, Bilo je dosta šteta od divljih životinja ponajviše od divljih svinja (Hvar, Pelješac i dr.) i puhova u Imotskom. Proljetni mraz u Imotskome odnio je 70 do 80 % bijelog vina, pretežno Kujundžuše. Slador bijelog 16,5 po Baboou (negdje su i viši); kiseline oko 3,5 -4,5 g/lS crnim sortama je nešto bolje, ali znatno niže od očekivanog, oko 50 %;Sladori vranac i merlot -20 po Baboou; C. Souvingon 18., a Rudežuša 18,5; Kiseline 6-8 g/l (visoke).

Vinograde su poharale i divlje svinje

Što nisu uništili mraz i suša, dovršili su puhovi. I to puhovi orašari koji obitavaju u bjelogoričnoj šumi, gdje se, inače, hrane plodovima lješnjaka, badema, malinama, kupinama. "Velika suša ih je natjerala u vinograde i povrtnjake gdje su tamanili sve što u sebi ima tekućine. Naravno, najviše grožđe", pojašnjava Bašić dodajući da je najezda puhova zabilježena je i na velikom brdskom dijelu Imotske krajine.

Dok u pojedinim vinogradima na šibenskom i vrgoračkom području još traje, na Korčuli je završena. "Kvaliteta grožđa je dobra, znatno iznad prosjeka, pa se očekuje izvrstan vrhunski Pošip", kaže Bašić.

Mijenjati Zakon o lovstvu

Na Pelješcu količine su manje za oko 30 posto. Sve veći problem su divlje svinje, ali i otkupljivači grožđa "na crno" u vinogradima. Slično je i na Hvaru, urod su umanjile divlje svinje koje kontinuirano čine velike štete hvraskim težacima, a Ministarstvo poljoprivrede, lokalne vlasti i lovci ne uspijevaju riješiti taj gorući prolem. Zabilježen je i slučaj vinogradara Jakova Milatića Šišića iz Svirča koji je ostao bez grožđa i batata, prijavio štetu u iznosu 20.000 kuna, a dobio odštetu, kako reče, dvije litre repelenta, ukupne vrijednosti 260 kuna. U Lovačkoj udruzi ljude naprosto destimuliraju za bilo kakve prijave jer im kažu da se obeštećenje može dobiti jedino pod uvjetom da je imanje ograđeno. Dakle, propisi nisu u korist oštećenika, nego onih koji upravljaju lovištem. "Ne preostaje nam ništa drugo nego pravodobno pokrenuti sudske postupke za nadoknadu šteta koje nam čini ova divljač“ izjavio je u časopisu Maslina mr. Andro Tomić, poznati enolog i vinar iz Jelse.

Uz rani mraz, sušu i štete od divljih životinja, Želimir Bašić je na konferenciji za novinstvo u Zadru posebno apostrofirao veliki broj nakupaca. "Na Hvaru nema ugostitelja koji nije kupio grožđe, Vino od tog grožđa će prodati "na crno" i tako nelojalno konkurirati onima koji posluju korektno”, kaže Bašić.

Pod "krinkom" stolnog grožđa uvezeno je po 2 kune vinsko grožđe iz Makedonije Crne Gore i Srbije. Ponovno je, zaključuje Bašić, potrebno potaknuti državne organe u suzbijanju ilegalnih kupaca grožđa kojih je sve više u vinogradima i ilegalnog uvoza grožđa. Glede invazije divljih svinja, po njegovom mišljenju, treba zatražiti izmjenu zakona o lovstvu, na način da se obveže ograđivanje lovišta u blizini vinograda, a ne ograđivati vinograde, kako propisuje važeći zakon.

Sve u svemu, vremenski nikad ranija i duža berba u Dalmaciji, ostat će kraća za 20 do 30 posto grožđa u odnosu na prosjeke prijašanjih godina. Dobra stana priče je solidna kakvoća grožđa, a kolike su stvarne štete i kakvo će biti vino doznat će se na međunaraodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina 2017., koja će se od 2. do 5. studenoga održati u hotelu Zora u Primoštenu.

Foto: Arif Sitnica/Arhiv Zadarskog lista


Tagovi

Želimir Bašić Zadružni savez Dalmacije Berba Divlje svinje Puhovi Nakupci Ilegalan uvoz Lovstvo Sabatina


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."