• Vina Đuzel
  • 19.08.2021. 09:00
  • Splitsko-dalmatinska, Vinjani Donji

Stipe Đuzel: Za uspjeh je važan kvalitetan konačni proizvod i zaokružena priča

Obitelj Đuzel se bavi vinogradarstvom i vinarstvom, dodatno otkupljuju grožđe i razvijaju turizam kroz vinsku kušaonicu. "Mi nudimo završni proizvod i uslugu, to ima smisla", naglašava Stipe važnost prerade.

Foto: Arhiva Stipe Đuzela
  • 1.357
  • 918
  • 0

"Prošla godina je bila nevjerojatno teška. Prvi lockdown se lakše prebrodio, jer je država odmah reagirala, zatim je došlo ljeto i ne baš sjajna turistička sezona, pa novo zatvaranje“, uvodi nas u priču o teškoćama prouzročenima pandemijom Stipe Đuzel iz Vinjana Donjih kod Imotskog, vinogradar i vinar koji posluje kroz svoj obrt ABA.

Prisjeća se kako su otkupili grožđe za stotinjak tisuća kuna, a dočekao ih je ponovni lockdown na koji država nije odreagirala. Kafići su bili zatvoreni, vinarije ne, no slabo se radilo.

Teško do sredstava

"Prodisali smo ove godine u ožujku i sada je dobro, ali financijske posljedice će se sigurno osjećati barem još sljedeće dvije godine“, nastavlja i dodaje da su se morali osobno zaduživati jer banke nisu htjele raspravljati ni o kakvom kreditiranju. "Moja banka, u kojoj sam 16 godina i nikada nisam niti lipe bio u minusu, prvo me jednostavno odbila, a nakon nekoliko mjeseci mi je ipak ponudila pomoć“, govori.

Stipine vrijedne ruke zaslužne su za ovu uspješnu priču

Do izvora financiranja putem HBOR-a je bilo nemoguće doći zbog nelogičnih uvjeta, pa smatra da je to bio čisti trik od strane države. A novci su bili itekako potrebni, na primjer, za naručenu ambalažu i brojne tekuće troškove.

Osim potpora za zapošljavanje, ništa drugo nije funkcioniralo, upozorava. "Nisam iskoristio potpore za pad prometa jer sam jedan od rijetkih koji nije upao u tu kategoriju, ali potpore za zapošljavanje su spasile stvar. Jedino što su kratko trajale. Ove godine su prepolovljene, ali još idu“, navodi.

Ističe problem zakupa državnog zemljišta kojeg u Imotskom ima stvarno puno, ali se ne rješava. Kaže i kako uvoz uništava domaću proizvodnju, da je put od polja do stola u Hrvatskoj jako težak i svatko tko kreće u poljoprivrednu proizvodnju mora toga biti svjestan. "Mi nudimo završni proizvod i uslugu, to ima smisla. Da prodajem grožđe, vjerojatno bih već bio u Irskoj“, naglašava važnost prerade.

Najviši vinograd u Hrvatskoj

Obitelj Đuzel se bavi vinogradarstvom i vinarstvom, dodatno otkupljuju grožđe i razvijaju turizam kroz vinsku kušaonicu. Obrt postoji unatrag 10 godina, prije su prodavali samo grožđe, a njihova prva berba za proizvodnju vina bila je 2015.

Imaju oko dva hektara vlastitih vinograda, u kojem pretežito uzgajaju autohtone sorte trnjak, vranac i kujundžušu, te merlot i chardonnay. Nasadi chardonnaya su na oko 700 metara nadmorske visine i radi se o najvišem vinogradu u Hrvatskoj. "Visoko je, ali nije nikada došlo do šteta od mraza, vegetacija zategne par dana i to je sve. Bio je problem 2017. kada je zaledilo cijelu Hrvatsku, to je bilo 23. travnja i radilo se o ekstremu“, prisjeća se.

Još jedna zanimljivost je trnjak koji se uzgaja u trokutu Imotski-Vrgorac-Ljubuški, autohtona sorta bez poznatog srodnika, pa je i porijeklo potpuno nepoznato. Daje vrhunska crna vina koja su danas izuzetno tražena, a bio je gotovo pred izumiranjem. Prije par godina nije postojalo sortno vino od trnjka jer je uvijek išao u kupaže, doznajemo od Stipe, inače diplomiranog inženjera agronomije i enologa.

Na oko dva hektara vlastitih vinograda uzgajaju pretežito autohtone sorte

"To su vina izrazito tamne boje koja mogu puno odležavati, moderna su, pitka, ali prava 'muška'. Ipak potpuno drugačija od dosadašnjih dalmatinskih crnih vina i publika ih je jako dobro prihvatila. Da bi okus bio vrhunski, potrebno je odležavanje 3-5 godina, prije tog vremena ga je šteta pustiti na tržište“, govori.

Radi se o premium vinima koja se pretežito plasiraju putem kušaonica, restorana ili direktnom prodajom, a najčešće ih konzumiraju stranci.

Velika potražnja za kujundžušom

Stipe je jedini zaposleni u obrtu, ali radi cijela obitelj, supruga i troje djece. Sin polazi Visoko učilište u Požegi, studira vinarstvo i planira nastaviti obiteljski posao. Ne planiraju neko veće širenje, maksimalno za 10-15 tisuća litara, da sve ostane unutar obitelji.

Danas je kapacitet njihove vinarije oko 30 tisuća litara, a širenje planiraju prvenstveno sortom kujundžuša jer je za njom velika potražnja. To je lokalna autohtona sorta imotskog vinogorja koja daje svježa ljetna lagana vina, pandam žlahtini, i plasman nije problem, naravno, u normalnim godinama. Kujundžušu otkupljuju i od kooperanata.

Po pitanju budućnosti su optimistični i vjeruju da neće biti većih problema u poslovanju ako ne dođe do novih zatvaranja.

Svrdlo za Guinnessa

Prošli su i na mjeri 6.2. Ruralnog razvoja za nabavku električnih bicikala koje će iznajmljivati turistima. Turistički angažman planiraju širiti na razne načine, a cilj poslovanja je u konačnici kombinacija vinarstva i turizma.

Najveće svrdlo na svijetu upisano je i u Guinnessovu knjigu

Turističke atrakcije koje ih izdvajaju iz mase su najveće svrdlo i park s 250 različitih vrsta visokih perunika. "Time je prostor oko vinarije dobio na atraktivnosti, ali se i produžuje sezona jer perunike cvjetaju već u svibnju“, kaže Stipe.

Najveće svrdlo na svijetu koje je upisano i u Guinnessovu knjigu rekorda, postavljeno je u dvorište Vinarije Đuzel nedavno. Ovaj eksponat, visok preko 15 metara, širok više od 10 metara i teži od četiri tone, dio je Etnografske zbirke strastvenog kolekcionara Petra Mustapića. Njegova zbirka proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a posebnu pažnju plijeni kolekcija raznih svrdla. 

Inače, punih deset godina najveće svrdlo na svijetu bilo je rastavljeno jer nije postojao interes za njegovu prezentaciju javnosti. Sada posjetitelji konačno mogu uživati u pogledu na ovu jedinstvenu atrakciju.


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj grožđa Kujundžuša Trnjak Proizvodnja vina Agroturizam Stipe Đuzel


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da, lako je kada se ima...