• Vinarstvo
  • 13.07.2010.

Srbijanski vinar na hrvatskom tržištu

Prvi privatni srbijanski vinar ulazi na hrvatsko tržište

  • 954
  • 47
  • 0

Najpoznatiji srbijanski vinar Božidar Aleksandrović, nakon završetka studija na beogradskom Poljoprivrednom fakultetu, početkom devedesetih godina započeo je obnavljati stari obiteljski podrum i vinograd. To su bila vrlo teška vremena za investiranje u Srbiji tako da je Aleksandrović tek 2000. godine započeo ozbiljnu proizvodnju vina. Danas Podrum Aleksandrović posjeduje 50 hektara vinograda te najmoderniji srbijanski vinski podrum, površine 2000 metara četvornih i ukupnog kapaciteta 500.000 litara godišnje. S Božidarom Aleksandrovićem razgovarali smo o problemima proizvodnje i plasmana vina. Otkrio nam je i svoju namjeru da, kao prvi privatni vinar iz Srbije, bude značajnije zastupljen na hrvatskom tržištu, točnije, u hrvatskim restoranima.

Vi ste jedan od rijetkih srbijanskih izvoznika vina. Kako poslujete te gdje izvozite?
- U posljednjih nekoliko godina izvozimo u Veliku Britaniju, Švicarsku, Rusiju, Austriju, Mađarsku i SAD. Uskoro ćemo započeti s plasmanom vina na skandinavsko tržište, u Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Japan. Kad je riječ o zemljama regije, dobro smo pozicionirani u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Izvozimo četvrtinu ukupne proizvodnje. Godišnje proizvodimo oko 400.000 boca poznatih svjetskih sorti chardonnay, sauvignon blanc, cabernet sauvignon, merlot, rizling, muškat hamburg i pinot noir. Prošle godine smo donijeli 14 medalja s najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja vina. U ovoj godini do sada imamo već pet medalja i četiri preporuke.

Što je s hrvatskim tržištem?
- Već nekoliko godina prisutni smo na festivalima vina u Zagrebu i Istri s ciljem da svojom kvalitetom dobijemo mjesto na hrvatskom tržištu. To bi se moglo dogoditi uskoro, jer srbijanski turisti i poslovni ljudi sve masovnije dolaze u Hrvatsku. Imamo stalne upite potencijalnih kupaca zainteresiranih za plasman naših vina na tržište Hrvatske. U kontaktu smo s nekoliko distributera koji su iskazali interes za uvoz naših vina, ali još se nismo odlučili za distributera, odnosno još nismo uspostavili poslovnu suradnju.

Postoje li prepreke za plasman vaših vina na hrvatsko tržište, poput visokih trošarina, carina, komplicirane procedure i slično?
- Prepreka za plasman naših vina na hrvatsko tržište zapravo nema. Isti je slučaj i s hrvatskim vinima na srbijanskom tržištu. Hrvatska vina se nekoliko zadnjih godina odlično prodaju u najpoznatijim beogradskim i novosadskim restoranima. Naša poslovna politika temelji se na stalnoj nazočnosti, profesionalnim radu te što kvalitetnijem tržišnom pozicioniranju vina Aleksandrović. Čekamo najpovoljniji trenutak u kojem će vrhunska kvaliteta naših vina biti prepoznata.

Je li srbijansko tržište potpuno otvoreno za vina iz inozemstva?
- Srbijansko tržište je, slobodno možemo reći, preplavljeno vinima iz čitavog svijeta. Iz godine u godinu raste razina svijesti potrošača te se razvija kultura pijenja vina. Mogu reći da nijedno vino ne prihvaćamo s predrasudama. Željni smo egzotike i nečeg novog.

Koji su hrvatski vinari prepoznati na srbijnskom tržištu? Što još moraju napraviti kako bi bili uspješniji?
- Tu su Kozlović, Matošević, Krauthaker, Degrassi, Plenković, Enjingi, Matuško, Zdjelarević, Coronica, Plančić... Hrvatskih vina već ima u Srbiji. Potreban je samo neprekidan rad na tržištu i postojana kvaliteta. Mislim da mojim hrvatskim kolegama nedostaje veći broj promocija u Srbiji.

Je li Srbija vinska zemlja?
- Ako gledamo općenito, Srbiji i dalje nedostaju vinogradi, autohtone sorte koje smo sustavno uništavali proteklih pedesetak godina, a ponajviše nedostaju obrazovani kadrovi i u vinarstvu i vinogradarstvu. S druge strane, primjer naše tvrtke pokazuje kako se uz znanje, entuzijazam i hrabrost može mnogo toga nadići. Pa čak i u nevjerojatno kratkom roku. Svakako, tu ne treba zaboraviti ni pomoć države, odnosno brojne subvencije koje su vinogradari i vinari imali prigodu iskoristiti zadnjih desetak godina. To je vinarima dalo poticaj zamah. Druga je stvar je li ta pomoć bila dovoljna, je li se moglo više postići i što će biti u budućnosti, odnosno koje će posljedice imati ova krizna vremena. To je već druga tema.

Trebaju li se i na koji način vinari udruživati?
- Vinari iz cijele regije imaju veću prigodu na trećim tržištima ako zajednički nastupaju. Potencijalni kupac i potrošač na nekom novom tržištu prepoznaje samo vinsku regiju, ali u pravilu ne poznaje pojedinačne proizvođače. U svijetu vina, možda posljednjem bastionu otpora globalizaciji, upravo ta različitost, odnosno jedan drukčiji uzbudljiv terroir koji se može roditi samo ispod jednog komadića neba, na jednom komadiću zemlje, je ono što se cijeni. Dakle, to je jedino što neko pojedino vino izdvaja s klasičnog tržišta i postavlja ga među drukčije okvire vrijednosti i trgovine. Svako novo vino iz svijeta donosi jedan novi terroir koji treba predstaviti iskrenim ljubiteljima vina. Mudrost je prepoznati različitost i u njoj uživati.

Koje su posljedice globalne krize?
- Poslovanje u čitavoj regiji je jako otežano. Kriza je utjecala na smanjenje prometa u restoranima, što je izravno utjecalo na prodaju vina. Sve se to lančano odražava na likvidnost kupaca i dobavljača tako da dijelimo prilike, odnosno neprilike, s ostalim zemljama u okruženju.

Autor: Jozo Vrdoljak


Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Vino Izvoz Podrum Ocjenjivanje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

evo i naše skromne kraljice voća sorte kanada tretirana isključivo humusom dokazano djeluje