• Vinarstvo
  • 03.12.2010.

Sorta sauvignon na listi preporučenih kultivara vinove loze

  • 3.049
  • 141
  • 0

Uz već poznate uvrštene i preporučene crne i bijele vinske kultivare, koji se nalaze u oba vinogorja Zadarske županije: Zadar-Biograd i Benkovac-Stankovci, dobili smo još jedan vrijedan bijeli kultivar “sauvignon bijeli“ (sovinjon). Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze u preporučene kultivare spadaju za Podregiju Sjeverna Dalmacija: maraština, debit, pošip bijeli, trebbiano toscano, rkaciteli, trbljan, chardonnay, plavina, lasina, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, babić, carignane, grenache noir, zadarka, vranac, svrdlovina crna.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, koji je objavljen u studenom 2010. u Narodnim novinama br.129., uvrstila je sortu “sauvignon bijeli“ u grupu preporučenih kultivara za podregiju Sjeverna Dalmacija.

Sorta sauvignon počela se saditi u našem vinogorju unatrag nekoliko godina i za sada ne zauzima veće površine, cca 2 ha, a od toga Sveučilište u Zadru, Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu sredozemlja u pokusnom nasadu na lokalitetu Baštica, ima površinu od 0,6ha, zatim OPG Borisa Čupića na području Ceranja cca 1 ha, a u ostalim višesortnim vinogradima nalazi se i sporadično posađeni sauvignon kod nekolicine OPG.

Suradnja između Područnog odjela HZPSS Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru, Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu sredozemlja, bazirana se na temelju višegodišnjeg praćenja, posebice sorte sauvignon bijeli. Rezultati praćenja te sorte kroz berbe 2008, 2009 i 2010., gdje je utvrđen znatan porast kvalitete prinosa čine ovu sortu perspektivnom. Izmjereni šećeri u grožđu kreću se u granicama ovisno o godini od 87-94 Oe (kolovoz); kiseline (g/l) 6,3-9,6 (kolovoz).
Radi bujnosti same sorte važan je pravilan odabir podloge, a to su u prvom redu slabo bujne do srednje bujne podloge, prikladno tlo (laganija i dublja tla) i izbor položaja.

Rodnost varira od 7 do 12 t/ha kod pravilnog odabira uzgojnog oblika (jednokraki ili dvokraki Guyot), pri čemu treba posebno voditi računa o razmaku unutar reda i o pravilnoj rezidbi (na duže rodno drvo). U našim klimatskim uvjetima dozrijevanje sauvignona (II epoha) nešto je ranije i kreće se od treće dekade kolovoza do prve dekade rujna. Zbog toga je važno pratiti i mjeriti odnos šećera i kiselina u grožđu radi određivanja optimalnog vremena berbe. Potrebe zaštite vinograda kreću se u prosjeku od 7 do 8 tretiranja godišnje, ovisno o oborinama i izboru fungicida zbog veće osjetljivosti sorte na Botrytis.

Organoleptička svojstva (olfaktorna), koja ova sorta pruža u našem klimatu i vinogorju, daje nam jedno harmonično vino pikantno kiselkaste arome i prepoznatljivog herbalanog tona, koji podsjeća na trave (Solanum nigrum) i bazgu (Sambucus nigra). Vino je puno, bogato i uvijek visoke kvalitete. Navedena svojstva tu sortu čini perspektivnom, naročito u popravljanju i podizanju kvalitete vina naših autohtonih bijelih sorata: maraštine, debita, trbljana, u cilju proizvodnje izvrsnih bijelih cuveea.

Autor: Zvonimir Vlatković,dipl. ing. agr.


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Vino Pravilnik


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi