Pretraga tekstova
Ovogodišnje Vincekovo za Belje je značilo dvostruko zadovoljstvo. Graševina, koja čini 80 posto njihove proizvodnje, u regiji je među vodećima
Velike oscilacije vremena su danas česte. Sv. Vinko je tako i prošle godine, kao i ove, vinogradarima podario snijeg. Blagoslov vinograda i vina dobro je poznati običaj u cijeloj Hrvatskoj. No, u Baranji ovaj blagoslov u ime Sv. Vinka kao da je pao na posebno plodno tlo. Dokazuju to i statistički podaci. U 2013. prodano je čak 700 tisuća litara beljskih vina više, podignuti su novi vinogradi, a ostvaren je i proboj na inozemno tržište. Plan za 2014. neće biti ništa manje ambiciozan.
Beljska vina imaju sve veću uzlaznu putanju, s svoju proizvodnju iz dana u dan šire. Na Banovom brdu trsovi su bili okićeni suhomesnatim proizvodima, a dostojno je proslavljen i uspjeh zlatne beljske kapljice, jer dugoročni cilj je zauzeti vodeći položaj u regiji što se tiče graševine, a to im vrlo dobro ide. Stil i karakter vina prepoznat je na domaćem tržištu, no za tržište EU došlo je i do nekih prilagodbi okusa. Manje alkohola, pitkije vino. Osim podizanja količina, s novima nasadima doći će i do novih tržišta.
Tagovi
Vinceška Tržište Belje Vino Graševina Vinogradi Snijeg Goran Pajnić
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje