• Zaštita vinove loze
  • 29.04.2016. 15:30

Smrzle mladice vinove loze podložne bolestima

Vinova loza je vegetacijski napredovala, a izrazito vjetrovito vrijeme i mraz doveli su do smrzavanja mladica. Kako ne bi došlo do razvoja bolesti, Savjetodavna služba savjetuje o zaštiti nasada.

Foto: narya/pixabay.com
  • 2.345
  • 115
  • 0

Prve preporuke Savjetodavne službe za zaštitu vinograda upućene su protiv lozinih grinja šiškarica (Eriophydae) te uzročnika crne pjegavosti (Phomopsis) i moguće lokalne pojave štetnih gusjenica (Nocutidae, Operophtera) početkom travnja ove godine.

Vinova loza pretrpjela je značajne štete od negativnih temperatura zraka (do -5 °C) u proteklim danima. U područjima gdje je došlo do potpunog izmrzavanja mladica, sa mjerama zaštite krenuti kad se aktiviraju spavajući pupovi. Vinova loza je u periodu prohladnog i vlažnog vremena osjetljiva na uzročnika crne pjegavosti (Phomopsis viticola).

U proteklom je razdoblju zbog iznadprosječno toplog vremena u prvoj polovici travnja s najvišim temperaturama koje su tada često bile veće od +20°C vinova loza je vegetacijski napredovala i razvojni su stadiji kalendarski značajno ispred prosječnog stanja u očekivanim sezonama. Tako su primjerice mladice nekih vinskih sorata značajno veće od 15-tak centimetara (Muškat žuti, Chardonnay, Moslavac bijeli ili Šipon), ali kod nekih sorata one su još uvijek veličine do 5 centimetara (Sauvignon bijeli, Silvanac zeleni, Sauvignon cabernet).

Provesti dva usmjerena tretiranja

Pokusi i iskustva nakon 2007. godine pokazuju da su dominantan zdravstveni problem u prvim zaštitama u vinogorju lozine grinje šiškarice (Eriophydae) te je na većini osjetljivih vinskih sorata (izuzev sorte Chardonnay) nakon pojave "vunastog pupa" potrebno, u skraćenim razmacima aplikacije pet do osam dana, provesti barem dva usmjerena tretiranja kako bi uspješno spriječili njihovu prekomjernu pojava.

U Republici Hrvatskoj trenutno na tržištu nema registriranih akaricida za suzbijanje lozinih grinja šiškarica!

Postoje samo sredstva za suzbijanje štetnih grinja iz skupine "crvenih pauka", objašnjava agronom mr.sc. Milorad Šubić.

Ove sezone je poljskim mikro-pokusom Savjetodavne službe na vinskoj sorti Moslavac bijeli (Šipon) na lokalitetu Vučetinec u aplikacijama metodom prskanja 6. i 13. travnja ove godine ponovno dobivena dobra postrana djelotvornost sumpornih fungicida (WG i SC formulacije) u većim količinama registriranim za suzbijanje pepelnice loze (Erysiphe), do početka cvatnje, ali uz smanjeni utrošak škropiva. Metodom raspršivanja isti je učinak dobiven na lokalitetu Sveti Urban, ali sa tri aplikacije provedenim do 18. travnja.

Smrzavanje mladica vinove loze

Budući da je broj optimalnih dana za prve zaštite vinograda bio značajno smanjen zbog većeg broja sati izrazito vjetrovitog vremena, zaraza grinjama šiškaricama je u nedovoljno zaštićenim vinograda vrlo jaka, naročito na osjetljivim vinskim sortama (ove je sezone naročito jako zaražena vinska sorta Rajnski rizling).

Dana 24. i 25. travnja zabilježen je vrlo jaki i hladni vjetar sjevernog smjera s prosječnim dnevnim brzinama od 28 do 32 km/h. Naknadno je tijekom vedre noći u jutarnjim satima na mjernom lokalitetu Orehovčak zabilježeno 0°C, a na mjernom lokalitetu Trnovčak +0,3°C, ali je ipak na nižim mjestima u vinogorju zabilježeno smrzavanje mladica vinove loze (isto smo zabilježili na gotovo svim nizinskim lokalitetima središnjeg i istočnog dijela Međimurja gdje su najniže temperature zraka bile u rasponu od -2° do -4,8°C).

Na prve ili primarne zaraze tijekom narednih 40-tak dana odlučujući je veći broj kišnih dana sa manjim količinama oborina.

Dana 25. travnja suma prosječnih dnevnih temperatura veća od 8°C mjereno od početka kalendarske godine dosegnula je vrijednost 185°C, pa naknadne toplije kiše u količinama većim od 10 mm moguće pogoduju prvim ili primarnim zarazama uzročnika plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola). Ipak, zbog izrazito toplog, vjetrovitog i suhog razdoblja u proteklih mjesec dana smatramo da je opasnost od početnog ranog razvoja ove bolesti iz zimskih plodišta značajno manja nego pepelnice (Erysiphe).

Može se koristiti površinski organski fungicid

U narednom razdoblju svakako preporučujemo planirati i provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv crne pjegavosti (Phomopsis), pepelnice (Erysiphe) i naknadno plamenjače (Plasmopara). Ovisno o izboru fungicida za suzbijanje plamenjače i pepelnice razmaci tretiranja iznose u narednom razdoblju od osam do najviše 14 dana!

Još je uvijek moguće koristiti neki površinski organski fungicid. Protiv crne pjegavosti (Phomopsis) i pepelnice (Erysiphe) dobro je površinskim organskim fungicidima dodati manju količinu fungicida iz skupine strobilurina, Stroby DF (0,02%) ili Zato 50 WG (0,015%).

Radi bolje učinkovitosti na crnu pjegavost (Phomopsis), također je moguće u narednom razdoblju umjesto navedene mješavine koristiti gotove kombinirane pripravke, primjerice Cabrio Top DF (0,2%) ili Universalis SC (0,25%). Obavezno ovim kombiniranim fungicidima dodati manju količinu sumpornih pripravaka radi bolje učinkovitosti na pepelnicu (Erysiphe) i postranog učinka na lozine grinje šiškarice (Eriophydae).

Provjeravati zdravstveno stanje nasada

Ako nema jače zaraze lozinim grinjama šiškaricama, moguće je umjesto sumpornih fungicida u narednom razdoblju protiv pepelnice koristiti Karathane Gold EC (0,05%)

Na lokalitetima i sortama gdje se ranijih sezona javljala jača populacija lozinih grinja šiškarica, naročito akarinoze (Sauvignon, Graševina, Silvanac zeleni, Moslavac bijeli ili Šipon) i erinoze (Rajnski rizling, Sauvignon, Muškat žuti) provjeravati zdravstveno stanje nasada. Samo prema potrebi primijeniti specifični akaricid po protekloj preporuci od 14. travnja (određeni postrani učinak na lozine grinje šiškarice prema pokusima pokazuju jedino pripravci Masai WP i Envidor SC), a doza za lozine grinje šiškarice je 25-30% veća nego za grinje iz skupine "crvenih pauka".

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je započeo letom prezimljujuće generacije još dana 18. travnja, a leptire žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) još nismo zabilježili, ističe Šubić. Njihovo kemijsko suzbijanje u narednom razdoblju nije potrebno.

Foto: narya/pixabay.com


Tagovi

Savjetodavna služba Zaštita vinove loze Plamenjača Pepelnica Smrzavanje Moljac


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi