Složna braća Trdenić grade uspješnu vinsku priču sa škrletom

Vinarija Trdenić iz Trnovke ponad Volodera, najveća je moslavačka vinarija, a u sklopu ciklusa razgovora o vinu i vinarima 'Vrijeme je za ...'  koju vodi Vjekoslav Madunić, održala je u Zagrebu promociju devet vina. Puno toga doznali smo od Krešimira Trdenića i sommeliera Tomislava Jakopovića o autohtonom škrletu, ali i pinotu bijelom i sivom, te voćnim vinima.

Krešimir Trdenić, mlađi je brat Tomislava, koji pod sloganom 'Složna braća' zajedno vode vinariju već više od 20 godina, iako obitelj ima preko stotinu godina dugu obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. No, tek se ova generacija odlučila za proizvodnju vina za tržište.

Prva proizvođačka organizacija vinara Škrlet i zajedničko vino

Naime, dug je put od kućne manufakture do početka 1990-tih, kada su zasadili 1.500 loza, te nepovratno zaplovili u avanturu zvanu vinogradarstvo i vinarstvo. Sada je površina pod vinogradima povećana na 15 hektara s godišnjom proizvodnjom od oko 100.000 litara vina. Po količinama prevladava sorta njihova kraja škrlet, proizvode još bijeli i sivi pinot, rajnski rizling, traminac crveni, a od crnih sorti cabernet sauvignon i portugizac.

Inače, u Moslavini samo 30-ak vinara stavlja vino na tržište, ali mlada garda sedam tamošnjih vinara, napravila je veliki iskorak i već nekoliko godina ima i proizvođačku organizaciju 'Škrlet', prvu vinogradarsku u Hrvatskoj, kao i istoimenu udrugu vinara, ali i zajedničko vino od prošle godine. Prepoznatljivi žuti ovnek je logo, koji se nalazi na 10.000 litara vina s najboljih položaja moslavačkih vinograda.  

Trdenići, pak, odajući počast obiteljskoj tradiciji, svoje su najbolje vino pinot sivi 2015. Founder’s Reserve posvetili pradjedu s majčine strane Josipu Blaškoviću. Ovo vino je na velikoj izložbi u Kutini 2015. dobilo 92 boda i titulu šampiona. I 2019. su dobili titulu šampiona sa Škrletom odležane berbe iz 2015. dobivši 89 bodova. A još ranije osvojena je i bronca za Škrlet na prestižnom Decanteru.

Primjetno je kako su tijekom posljednjih pet-šest godina podigli kvalitetu nekadašnjeg škrleta za široku potrošnju u lepezu više vrlo dobrih vrsta, koje su i kvalitetom i opremom na visokoj razini. Tako imaju više godišta škrleta označenih s Private collection (p.c.), kao i Gewürzt Traminer p.c. 2017. te Pinot sivi 2015. Founder’s Reserve…

Pinot sivi prvo vrhunsko vino iz Moslavine

Prvo vino na predstavljanju bio je škrlet 2019., a onda je slijedila vertikala: škrlet 2017 p.c, škrlet 2015. p.c., potom pinot bijeli 2017. p.c, pinot sivi 2017., pinot sivi 2015, rose 2018 i na kraju voćna vina od jagode i kupine iz 2019. godine.

Trdenić kaže da ima prijepora oko stilistike škrleta, neke godine više neke manje, jer se uvriježilo mišljenje da ova vina nemaju potencijala za odležavanje. No, smanjenjem prinosa, tri klona škrleta koja su se pokazala najboljim, daju vina koja su polako osvajala tržište.    

"S druge strane, s dva hektara smo dobili 500 kilograma grožđa za sivi pinot, koji je bio prvo vrhunsko vino u Moslavini", kaže Krešimir.

Jakopović je kazao da je prava šteta da se ta znamenita svjetska sorta, kao što je pinot sivi, nije više udomaćila u hrvatskoj vinskoj kulturi, posebno u Središnjoj Bregovitoj Hrvatskoj, vinskoj regiji, koja pokriva osam županija.   

Voćno vino od jagoda napravio kao diplomski rad

Najveću površinu vinograda obitelj ima na položaju Donja Vlahinićka oko 12.000 trsova cabernet sauvignona, 8.000 pinota sivog, 8.000 škrleta i oko 1.500 portugisca. Na Medvedovu, gdje imaju i vlastiti ribnjak dimenzija 85x15 metara, poribljen vranskim i lonjskim šaranom s mrijestilištem, na 18.000 trsova prevladava škrlet i nešto traminca. Na Bukovcu je oko 20.000 trsova pinota, a na Krmelovcu još 8.000 škrleta.

Probali smo i voćna vina od jagoda i kupina, a Krešimir, čiji je ovo diplomski rad, otkrio nam je da ga je teško napraviti, jer s jagodama dođe i botritis. No iako se rado o zahtjevnom vinu, uz pomoć lokalnih proizvođača ovog voća, koje nije zaboravio spomenuti, a koji u vinariju dopremaju svježe jagode jer ih ne mogu prodati, na umjetan način se mora doći do više alkohola. U jagodama ga, čuli smo, ima samo 4,96 posto.    

S druge strane, kupinovo vino je puno poznatije jer se više proizvodi, posebno je bilo nekada poznato u Dalmaciji, a sada ga imaju i brojni OPG-ovi.  No, vinarija Trdenić pušta ga da odleži šest mjeseci u slavonskom hrastu, kako bi vino dobilo potrebnu dubinu te nas je ugodno iznenadilo svojim potencijalom.