• Škrlet
  • 01.09.2019. 16:30

Šest moslavačkih vinara prvi u Hrvatskoj dobili nagrade za razvoj vinskog turizma

Kako bi zajednički nastupili na otvorenom vinskom tržištu, osmorica moslavačkih vinara dogovorilo je utemeljenje naše prve proizvođačke organizacije, sa statusom d.o.o., koja mora imati minimalni godišnji promet vina od tri milijuna kuna, ali ako mogu to proizvođači žita i buča, onda mogu i poduzetni proizvođači škrleta.    

Foto: Marinko Petković
  • 447
  • 38
  • 0

Prve nagrade G.E.T. Stars oznake za doprinos razvoja vinskog turizma u Hrvatskoj, dobilo je šest moslavačkih vinarija: Vinarija Kezele dobila je nagradu s tri zvjezdice, s dvije zvjezdice vinarije Voštinić-Klasnić i Trdenić, s jednom zvjezdicom vinarije Miklaužić i Mikša, a oznaku s preporukom dobila je Vinarija Ilovačak.

Veća prodaja vina na kućnom pragu

Predsjednik Udruge G.E.T Report Tomislav Stiplošek, rekao je na prigodnoj svečanosti u Vinariji Trdenić u Popovači kako nije slučajno da je akcija počela upravo u Moslavini. Dodao je da je to regija koja je u vinarstvu najviše napredovala. Nakon klonske selekcije i brendiranja autohtone sorte škrlet, sve je više mladih moslavačkih vinara koji uz osjetno podizanje kvalitete svojih vina, za što dobivaju i Decantere, gostima uz kušaonice nude i druge turističke sadržaje, kazao je Stiplošek.

Kako se čulo, sada za sve proizvođače vina, kako u Hrvatskoj tako i u našoj regiji, postoji jedinstveni pravilnik, pa svi imaju jednake šanse za plasman vina i razvoj vinskog turizma, a to u pravilu znači i veću prodaju vina na kućnom pragu.

''Ono što je Michelin za restorane, naš je cilj da za 10 do 15 godina oznake G.E.T. Stars postanu za vinarije. Stoga će oznake sa zvjezdicama, koje se mogu dobiti, ali i izgubiti, biti jamstvo za kvalitetu i uslugu u vinarijama", kazao je Stiplošek.

Nakon klonske selekcije i brendiranja autohtone sorte škrlet, sve je više mladih moslavačkih vinara

Primjerice, nagrađena vinarija Kezele, na vrhu Moslavačke gore, ima godišnje  3.500 noćenja, što nije malo za seoski turizam na kontinentu, koji ima 21.000 loza, ali i šest hrvatskih posavaca, crne svinje. Vinarija Voštinić-Klasnić, pak, ima šest etiketa škrleta,  novu konobu, dva bazena i 12 ležajeva u Graberju Ivanićkom. Vinarija Mikša, kako kažu, krenula je s vinskim turizmom još 1995. godine, ali nikad nisu prestali biti i vinogradari, odnosno vinari što je dobar temelj za posao s vinom.     

Kako bi zajednički nastupili na otvorenom vinskom tržištu, osmorica moslavačkih vinara dogovorilo je utemeljenje naše prve proizvođačke organizacije, sa statusom d.o.o., koja mora imati minimalni godišnji promet vina od tri milijuna kuna, ali ako mogu to proizvođači žita i buča, onda mogu i poduzetni proizvođači škrleta.    

Predsjednik proizvođačke organizacije ''Škrlet'' Tomislav Trdenić kaže da žele na taj način, udruživanjem, zajednički dijeliti sudbinu proizvodnje i plasmana autohtonog škrleta, uz osjetno smanjenje pojedinačnih troškova, a reakcija tržišta će odrediti njihovu daljnju sudbinu. "Već u prosincu ove godine očekujemo proizvodnju najmanje 15.000 butelja škrleta od grožđa s najboljih položaja za škrlet, koji će se na tržištu pojaviti u jedinstvenoj ambalaži i s jedinstvenom etiketom. Jedino će u deklaraciji stajati tko je od nas proizvođač. Nakon ovog pilot projekta, namjeravamo usavršiti proizvodnju više vrsta škrleta", kazao je Trdenić.

Odbio dva milijuna dolara za klon škrleta

Predsjednik nove HGK-ove Udruge Bregovina Hrvatska Marko Miklaužić kaže da zahvaljujući prirodi, koja zna biti ćudljiva, grožđe rodi svake godine, iako se u njegovom vinogradu ove jeseni na čak 13 ha neće imati što ubrati zbog obilnih kiša u svibnju, stoga i mlado vino, kao što je škrlet, kojega ima samo u Moslavini  i nešto malo u Pokupskom, treba piti još dok je mlado. Naime,  Miklaužić ima pomalo osbujan stav, kojeg je spreman i dokazati, da vino nije bolje što je starije.

"U klonsku selekciju grožđa smo u Hrvatskoj krenuli tek 2000. godine, 50-ak godina iza vinski razvijenih zemalja, ali i onda sam odbio dva milijuna dolara, koliko sam mogao dobiti da se odreknem klona škrleta u korist vodećih vinskih stručnjaka u SAD-u. Naravno, na to nisam imao pravo jer se radi o našoj autohtonoj sorti, pravom blagu, koja tek treba za razliku od drugih poznatijih sorata, koje su se kod nas udomaćile, iako podrijetlom nisu domaće, pokazati koliko zapravo još može dati, dok su druge sorte na zalasku, ističe Miklaužić.

Stav Miklaužića je da vino nije bolje što je starije

Sloga je, kaže, ono što ih u Moslavini krasi kad je u pitanju vino, a posebno škrlet. Tako se tri vinarije spremaju za zajedničku kapitalnu investiciju, kako bi povećali kapacitete pojedinačnih vinarija, ali i došli do više zanimljivih sadržaja, bez kojih nema ni vinskog turizma u Moslavini.

Na prvoj dodjeli nagrada za turističke vinarije, koja je će se nastaviti  u Međimurju, Kvarneru, Dalmaciji i drugim ne samo domaćim vinskim regijama,  bio je nazočan i predsjednik Udruge vinara ''Škrlet'' iz Popovače Igor Kovačević, koja okuplja čak 150 malih vinara, amatera, kojima je vino prije svega hobi, ali i velika ljubav.        


Fotoprilog


Tagovi

Škrlet Moslavački vinari G.E.T. Stars Vinski turizam Marko Miklaužić Moslavina


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi