Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Vinceška u Baranji
  • 24.01.2022. 16:30

Sa Zlatnog brda stiže i prvi baranjski Syrah

Zlatno brdo je relativno mlada vinarija, no drži se tradicije i običaja na svojih pet ha ekoloških nasada koji puno obećavaju.

Foto: Marinko Petković
  • 311
  • 74
  • 0

U vinariji Zlatno brdo u selu Zmajevac u Baranji na blagdan Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara, kao i svake godine održana je tradicionalna Vinceška na kojoj se daruje najdraži trsek, najčešće kobasicama, kulenom i kapljicom, čime je obilježen početak nove vinogradarske godine. Kako je sunce kipjelo, obilno vino u bačve će poteći, kaže stara narodna uzrečica.

Goran Matijević, vlasnik nove vinarije Zlatno brdo, ovom je prigodom istaknuo da, iako još nemaju dugogodišnju tradiciju u proizvodnji, u koju su na velika vrata krenuli 2018. godine, poštuju i drže se njezinih običaja na pet ha nasada na Banovom brdu. Dodao je da se u tradicionalne gatore, odnosno vinske podrume, koji su ukopani ispod zemlje 11 metara, jedino u Baranji ulazi ravno, dok se u one u mađarskom Villanyu, silazi stepenicama.

Kako se čulo, još su stari Rimljani prvi otkrili potencijal ovoga područja kojega su nazvali Mons Aureus, odnosno Zlatno brdo, dok selo Zmajevac danas ima stotinjak kuća, od kojih su neke napuštene ili srušene, ali i više od 30 vinskih podruma.

Sve počinje u eko vinogradu

Dakle, sukladno narodnim običajima, došli su u svoj vinograd s prijateljima i pajdašima te svećenikom, kako bi ga posvetili i obrezali prve rozgove reznika, nakon što je trsje prezimilo još jednu zimu, s jako malo snijega, ali jakim sjevernim vjetrom. On uvijek puše na Banovom brdu, što je odličan položaj za brojne vinograde, ali i voćnjake u Baranji.

No, prije svega je trebalo dobro jesti, a za to su najbolje domaće kobasice koje se tradicionalno peku na otvorenoj vatri te autohtoni specijaliteti kao što su kulen, kulenova seka, šunka i švargla. Tu je i domaća rakija, koja ugodno grije na svježem zraku, kao i čaša vina, nakon što se nešto pregrize s nogu.

Prvo je trebalo napraviti podlogu 

Samir Nađ, enolog u Zlatnom brdu, koji je svoj zanat dobro ispekao u vinariji Kalazić, kaže da sve počinje u vinogradu, kojeg već sada počinje svakodnevno obilaziti kako bi na vrijeme uočio promjene na vinovoj lozi i spriječio na ekološki prihvatljiv način, bez nepotrebnog brojnog prskanja, razne bolesti.

"Po jednom pupu, nakon rezidbe, ostaje jedan grozd, od 80 do 100 grama", pojašnjava Nađ, dok vješto škarama reže prve pupove, kojima će se iskusni rezači baviti nekoliko idućih tjedana. Riječ je o nasadu koji je posljednji kupljen, starom 15-ak godina, što znači da je sada u najboljoj snazi što se tiče rodnosti. Ipak, čuli smo da ga bivši vlasnik, "nije baš mazio", odnosno valjano održavao, pa će trebati dosta truda i ulaganja da se dovede u red.

Gold cuvee spojio četri različite sorte 

Kako se čulo, cilj im je godišnja ekološka proizvodnja vina od 40.000 butelja, a plan je četvrtinu prodati "na pragu". Ako je suditi prema kvaliteti graševine, berbe 2018. godine, pod brendom Panonika, što je i naziv njihovog kućnog tamburaškog sastava iz Sombora ili Gold Cuveeu 2020. od četiri sorte (rajnski rizling, chardonnay školovan u slavonskom hrastu, pinot sivi izborne berbe i traminac izborne berbe bobica, kojeg ima 10 posto), to neće biti nikakav problem. No, samo ih vrsni majstor u podrumu, jer ove sorte i različito dozrijevaju, odnosno beru, može valjano pomiriti i dovesti u suglasje u butelji, što je na kraju veliki izazov za svakog vinara.

Cilj je više od 40.000 butelja ekološki proizvedenog vina

Matijević, koji je podrijetlom vezan za Slavoniju, iako je rođen i odrastao u Kanadi, odlučio se za vinogradarstvo u Baranji, nakon uspješne poduzetničke karijere u šumarstvu, a u ovaj se kraj zaljubio još 2007. Sada se uzda u odležavanje crnog pinota, kojeg će trebati, kaže, pažljivo njegovati u ukopanom i obzidanom podrumu iz 1935. godine, koji ima i svoj nastavak, ali još stariji, iz daleke 1892. Tu je i nešto cabarnet franca, a godine odležavanja, bez tržišnog pritiska, su još pred njima da bi u punom sjaju za dvije godine ugledale svjetlost dana. Ciljaju na potrošače koji znaju koliko truda i vremena treba uložiti da bi se dobilo vrhusko vino, te su se spremni osloboditi ziheraškog pristupa u njegovu odabiru.

Prvi baranjski Syrah

Naime, za vlasnika Zlatnog brda, vino je prije svega osjećaj koji traži da se podijeli s dragim ljudima, kako bi sve imalo pravi smisao. Crna tretiraju kroz barrique bačve, a ušli su i u avanturu prvog baranjskog Syraha, kako bi ovaj kraj Hrvatske, koji ne oskudijeva brojem sunčanih sati, još više učinili prepoznatljivom i na široj vinskoj karti. Tako bijele sorte beru u čak četiri navrata, kako bi im vina dobila širinu, bilo da se radi o okusu ili pak čvrstini tijela.

Za Matijevića je vino osjećaj kojega treba dijeliti s drugima

Sommelier Tomo Jakopović, koji je u Vinskom klubu u Zagrebu nedavno predstavio šest od 11 etiketa Zlatnog brda, kaže da se vidi da je grožđe ubrano ručno i nježno preveženo u vinariju gdje se pazilo na svaki detalj, da su vina rađena s autorskim pečatom enologa, da bi u čaši bila prava senzacija u kojoj mogu uživati istinski vinoljupci. "Radi se o vinariji koja će svakako sjati na našem vinskom nebu sve jače, a od koje se iz godine u godinu, mogu očekivati sve bolja i zanimljivija vina", napominje Jakopović, koji je zagovaratelj što manje intervencija u podrumu, kako bi krajnji proizvod bio što više prirodan. 

Graševina još nije dala svoj maksimum

On ističe da je njihova kupaža kandidat za veliko vino, jer su rijetki dobri cuveei od bijelih sorata, a njezina boja staroga zlata ukazuje na zrelo vino kasnije berbe, a uljna fluidnost sugerira moć i dubinu. Osim toga, dodaje, cabarnet sauvignon 2015. kasna berba, prosušenih i dehidriranih bobica, a što je radio još samo najveći Ivan Enjingi, za svoje legendarno crno Venje, pokazuje da vinar u Zlatnom brdu zna napraviti odlično predikatno vino, koje ima i ograničenu seriju od samo tisuću numeriranih boca od 0,5 litara.

Sommelier Tomo Jakopović i enolog Samir Nađ

Nađ napominje da ga je kod nas, pokušalo napraviti samo pet vinarija, jer ga se ne može ni dobiti svake godine iz vinograda. "Koliko je tu posla pokazuje da smo ga čak 18 puta izmjenili, da bi dobili ono što smo htjeli imati na početku njegova stvaranja, a spada u polusuha te ima kompleksan miris i okus", otkriva Nađ, 'krvnu sliku', predikata iz Baranje .

Uz to, on drži da i graševina, iako klasična sorta, još uvijek, nije dala svoj maksimum u Baranji jer je potencijal ove internacionalne sorte, koja najvjerojatnije potječe iz Italije, ogroman. Dodaje da zahvaljujući prije svega tlu odnosno znamenitom terroiru kojega karakterizira slojevitost riječnog mulja i pustinjskog pjeska, mogu dobiti i za sada rijetka ekološka vina.


Fotoprilog


Tagovi

Vinceška Zlatno brdo Baranja Goran Matijević Ekološko vino Samir Nađ Tomo Jakopović Graševina


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.