AgroKlub.com

\

Vinogradarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Vinogradarstvo » Rigolati ili podrivati?

Rigolati ili podrivati?

Podizanje suvremenog vinograda

Rigolati ili podrivati?

Datum: 11.01.2017. 15:00

Kategorija:

Vinogradarstvo

Ono što je dobro kod rigolanja je da se zemljište duboko i intenzivno obrađuje s obzirom na to da se masa korijenovog sustava vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Podrivanje je brže i jeftinije, ali se zemljište manje rahli.

Za podizanje suvremenog vinogarada potrebne su značajne investicije. U tom složenom poslu ne bi trebalo preskočiti nijednu stepenicu, pošto se od posađene vinove loze očekuje da plodonosi 20, 30, pa i 40 godina.

Greške pri podizanju vinograda će nasad pratiti od nekoliko godina do više desetljeća. Neke greške poput lošeg izbora podloge, sorte, lošeg položaja za podizanje zasada, nikada se ne mogu otkloniti.

Pošto vinogradarstvo i vinarstvo imaju trend rasta, a sve je više zainteresiranih za podizanje nasada, akoji nemaju puno dodirnih točaka sa poljoprivredom, u ovom članku pomažemo u razjašnjenju jedne dileme: rigolati ili podrivati zemljište pri sadnji vinove loze?

Prije poslova - istraživanje, mjerenje i procjene

Rajko Bugarin, stručnjak za poljoprivrednu tehniku ukazuje da vinograd možemo podizati na ravnim ili nagnutim terenima. Kod ravnih terena najvažnije je da se dobro regulira vodni režim zemljišta. Kod nagnutih terena osnovno je da se zemljište zaštiti od makroerozije.

Prije bilo kakvih radova potrebno je odraditi hidrometeorološka istraživanja, geološko-pedološka mjerenja i istraživanja, kao i geodetska mjerenja. Naravno, potrebno je napraviti i ekonomsku kalkulaciju podizanja vinograda, a u zemljama Europske unije zahtijeva se i ekološko istraživanje, odnosno kako će pojedine mjere utjecati na okolinu.

Masivnim strojevima iskrčiti višegodišnje drvenaste biljke

Važno je znati podiže li se vinograd na obrađenom zemljištu ili onom zapuštenom sa višegodišnjim biljkama, gdje ima starih voćaka, šiblja, šume. U drugom slučaju moramo imati strojeve za krčenje panjeva i šiblja.

Nakon njih dolaze oni za grubo ravnanje terena. Potrebno je da angažirati strojeve za podizanje kanalske mreže. Riječ je o sustavu otvorenih kanala za navodnjavanje i odvodnjavanje.

Moramo imati i strojeve za drenažu. Ovo je važno s obzirom da vinova loza ne podnosi visoku razinu podzemne vode.

Rigolanje

U drugoj polovini 20. stoljeća, na velikim poljoprivrednim gospodarstvima SFRJ podizanje vinograda nije se moglo zamisliti bez rigolanja. I danas se ono nasumično primjenjuje. Rigolanje mora da se provoditi 3-6 mjeseci prije podizanja vinograda. Ako se vinograd sadi u jesen, rigolati treba u lipnju ili srpnju, a ako se sadi u proljeće, rigolanje bi trebalo provesti od kolovoza do studenog.

Prije rigolanja potrebno je rasuti 40-60 tona stajnjaka po hektaru. Na osnovu analize zemljišta meliorativnom gnojidbom potrebno je unijeti velike količine mineralnih fosfornih i kalijevih gnojiva.

Plug rigoler

O osnovnim parametrima rigolanja Rajko Bugarin kaže:

"Pri podizanju vinograda rigola se na dubinu od 50 do 100 cm, a najčešće od 60 do 80 cm. Danas je za rigolanje jednog hektara zemljišta namijenjenog za vinograd teškom traktoru gusjeničaru kombiniranim sa strojem za rigolanje potrebno 10 do 15 sati. Da podsjetim da je nekad, kada se ručno rigolalo, za taj posao po hektaru bilo potrebno 1.500 sati."

Bugarin dodaje da suvremeni dvobrazni vučeni rigoler ima hidraulični mehanizam za prebacivanje iz radnog u transportni položaj i obrnuto.

"Hidraulika pomaže podešavanju dubine rada i radnog zahvata. U nekim slučajevima za rigolanje se koriste i traktori velike snage sa nošenim rigolerima. Ono što je dobro kod rigolanja je da se zemljište duboko i intenzivno obrađuje, s obzirom na to da se masa korijenovog sustava vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Time se na zadanu dubinu unose velike količine organskih i mineralnih gnojiva. Ono što je nepovoljno kod rigolanja je veliki utrošak energije" , objašnjava Bugarin.

Kaže i da neki autori ne proporučuju rigolanje, zato što je izbacivanjem slabo plodnog dubinskog sloja zemljišta na površinu potrebno puno vremena da se obnovi njegova biološka aktivnost.

"Pri rigolanju, traktor se kreće vrlo sporo, između 2 i 3 km/h. Sa povećanjem dubine rigolanja potrebna je veća vučna snaga i pri tome se učinak smanjuje. Rigolanje kao operacija može biti problematično na nagnutim zemljištima podložnim eroziji pa se pri izradi elaborata i o tome mora voditi računa" , upozorava Bugarin.

Rajko Bugarin

Podrivanje

Posljednjih godina se pri pripremi zemljišta za podizanje vinograda češće primjenjuje podrivanje kombinirano sa dubokim oranjem. Suvremenim podrivačima se zemljište intenzivno rahli, rastresa, ali nema njegovog prevrtanja.

"Ova operacija može se izvesti pasivnim radnim dijelovima, ali se vibracijski podrivači mnogo češće koriste. Oni imaju pokretni nož i dlijeto u vertikalnoj ravni, što se najčešće koristi zbog malog prenošenja vibracija na traktor. Sa podrivanjem se, istovremeno, unosi mineralno gnojivo na potrebnu dubinu", kaže Bugarin.

Podrivanjem se zemljište manje rahli, nema miješanja slojeva, a ta operacija daleko je jeftinija od rigolovanja i posao se brže završava. Rigolanje u odnosu na podrivanje angažira do 2,5 puta više energije.

Nakon slijeganja priprema zemljišta za sadnju

Nakon nekoliko mjeseci od rigolanja, kada je došlo do slijeganja zemljišta, potrebno je obaviti još nekoliko operacija prije same sadnje vinove loze. Zemljište je potrebno dodatno usitniti i izravnati. Ravnanje se provodi širokozahvatnim ravnačima ili nekim sličnim strojevima. Pred samu sadnju zemljište se pripremi strojevima za dopunsku obradu zemljišta, a to su kultivatori, tanjučače, drljače ili najčešće kombinirani strojevi.

Spram traktora podići i vinograd

Prije podizanja vinograda moramo znati koji traktor ćemo koristiti. Na osnovu vinograda i traktora biraju se i odgovarajući priključni strojevi. U suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji upotrebljavaju se uski traktori bilo obični ili gusjeničari.

Poanta je da se sa njima laše kreće u vinogradu između redova, biljni dijelovi se manje oštećuju, a na kraju se povećava učinak. Upotreba uskih traktora omogućuje smanjenje razmaka između redova pa samim tim i povećanje broja biljaka po hektaru. Time dobivamo i veći prinos, što nije zanemarivo, s obzirom na činjenicu da će vinograd plodonositi od 20 do 40 godina.

Foto: Đorđe Simović

Broj pregleda članka: 2308; Uspješnost članka: 157.4

Tagovi: Podizanje suvremenog vinograda

Ključne riječi članka: rigolati, ili, podrivati, potrebno, rigolanje, zemljišta, vinograda, zemljište, bugarin, rigolanja, vinograd, podizanje, prije, godina, vinove, operacija, dubinu, velike, najčešće, između, hektaru, traktora, podrivanje, traktor, podizanja, terena, rajko, nekoliko, rigolati, strojevima, strojeve, moramo, obzirom, vinove loze, podizanja vinograda, rajko bugarin, prije podizanja vinograda


Đorđe Simović

Svi tekstovi autora

Autor Đorđe Simović

Agrarni novinar 15 godina. Objavljuje u tiskanim i elektronskim medijima u zemlji i regiji. Nositelj više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."