Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba vinograda
  • 04.03.2013.

Rezidbom vinograda do planiranog prinosa

Pošto sam nekada radio u PK Zadru uvidio sam da taj uzgojni oblik daje dobar prinos i odličnu kakvoću što je vrlo važno u uzgoju stolnog grožđa. Tada stečeno znanje primijenio sam u našem vinogradu, ali sam klasičnu zadarsku lepezu modificirao vinskim sortama grožđa. Sa sigurnošću mogu potvrditi da se takav uzgoji oblik pokazao odličnim u našem klimatu, kaže Marijo Sikirić

  • 3.838
  • 144
  • 0

Tradicija je da se s rezidbom vinograda počinje već u siječnju nakon blagdana svetog Vinka. Doduše, ne treba žuriti s rezidbom, jer što se vinograd ranije oreže ranije počinje s vegetacijom, a tada su veće opasnosti od proljetnih mrazeva. Na kontinentu govore da vinograd treba rezati za blagdan svetog Josipa, a to je 19. ožujka. Lako je to govoriti, ako se u vinogradu ima nekoliko stotina čokota, no ako je vinograd sa 30 pa i više tisuća čokota tada treba hvatati svaki povoljan trenutak da se rezidba završi na vrijeme.

Sve je u škarama

Rezidba je značajan i stručan posao koji treba obaviti kvalitetno i na vrijeme. S rezidbom se određuje prirod, a time i dohodak.

- Sve je u škarama, govori Marko Anić iz Smilčića koji se više od sedamdeset godina bavi voćarstvom i vinogradarstvom.

Što zbog loših vremenskih uvjete, što zbog straha od mraza veliki broj ravnokotarskih vinograda je neorezan.

- Ukoliko se kasnije reže vinograd kreće s pupovima do deset dana kasnije, govori Slobodan Ninčević koji na Nadinskom blatu ima tri hektara vinograda i rezidbu će započeti tek za desetak dana. Do tada će se tlo osušiti, dani će biti duži, a vrijeme toplije pa će se moći brže, bolje i kvalitetnije obaviti rezidba, pojašnjava kasniju rezidbu gospodar Slobodan.

U vinogradima tvrtke Tilia u Smilčiću rezidba je u punom jeku.

- Nismo orezali planirane površine zbog loših vremenskih uvjeta, ali sve će biti obavljeno na vrijeme. Nije samo rezidba posao koji treba ovih dana obaviti u vinogradu. Treba poskidati s armaturne žice odrezanu lozu, zatim je izvući iz redova. Tu je i proljetno oranje, gnojidba, a ubrzo će prskanje protiv bolesti i štetnika, pojašnjava poslovođa Marin Arbanas.

Formiranje vinograda, vještina i znanje

Nakon povratka iz progonstva na ravnokotarskom prostoru podignuti su brojni vinogradi. S podizanjem suvremenih nasada došlo je do promjene sortimenta. Stare, udomaćene, sorte zamijenile su nove, introducirane visoke kakvoće. Zbog toga formiranje takvih vinograda nije samo zanat i vještina, već je potrebno solidno vinogradarsko znanje.

U mladom vinogradu treba formirati uzgojni oblik koji ostaje do kraja životnog vijeka vinograda.

- Ovaj vinograd ima pune dvije godine i sada trebam formirati uzgojni oblik, objašnjava Šime Jurica iz Suhovara kojeg smo zatekli u vinogradu dok je oštrio škare kamenim brusom, koji čuva u posebnoj kutiji.

Kod nas je tradicija da se formira dvostruki kordonac, što znači da se prošlogodišnja dva lucnja prikraćuju na dva-tri pupa u visini prve žice. Na njima će se formirati glave s pupovima, koje se tradicionalno režu svake godine na dva pupa. - Stručnjaci preporučaju da se ostavlja po jedan pup na svakoj glavi, jer se na taj način smanjuje prinos a povećava kvaliteta grožđa, pojašnjava pravilno formiranja vinograda Šime i nastavlja.

Kada porežem odmah moram formirati budući panj na način da lucnjeve vežem za prvu žicu, čime oni dobivaju vodoravni položaj. Rezidba ide relativno brzo, ali je sporo vezanje lucnjeva. Tu treba biti posebno pažljiv jer lucnjevi kod savijanja lako pucaju.

Rezat ću do marende, a nakon marende vezati lucnjeve. Zašto tako, ima razloga. Što je toplije prsti su gipkiji i lakše se savija i veže loza pojašnjava, Šime kojeg ostavljamo jer treba vižitati koliko su vinogradari odmaknuli s rezidbom.

U vinogradu su sorte sitnih grozdova, kao što su merlot i syrah, ne režu se na kratki rez, odnosno ne režu se na štrljak kako se tradicionalno reže vinova loza u Dalmaciji, već se reže na lucanj.

Loza s malim grozdovima dugi rez, a s velikim kratki rez

Razlog tome je što sorte sitnog grozda daju najveći grozd s najviše šećera na srednjim pupovima. Ovisno o planiranom prinosu i željenoj kakvoći ostavljamo dužinu lucnja. Tijekom vegetacije vrši se korekcija u prinosu tako da se prilikom plijevljenja odbacuje višak grožđa. Po čokotu ne smije biti nikako više od dva kilograma grožđa da bi se od njega proizvelo kvalitetno i vrhunsko vino. To je oko osam tisuća kilograma po hektaru. Većina naših vinogradara teže prinosu od najmanje tri, pa i četiri kilograma grožđa po čokotu, pa se čude što im šećer u berbi za najboljih godina ne prelazi od 16 do 17 posto, pojašnjava agronom Marijo Sikirić, kojeg smo zatekli u vinogradu na Baštici.

- Ovdje imamo jedan poseban uzgojni oblik, a to je modificirana zadarska lepeza, doznajemo u razgovoru s agronomom Sikirićem. Oblik uzgojnog oblika zadarska lepeza je prvi puta primijenjen upravo ovdje na Baštici i to na stolnom grožđu. Pošto sam nekada radio u PK Zadru uvidio sam da taj uzgojni oblik daje dobar prinos i odličnu kakvoću, što je vrlo važno u uzgoju stolnog grožđa. Tada sam stečeno znanje primijenio u našem vinogradu, ali sam klasičnu zadarsku lepezu modificirao vinskim sortama grožđa. Sa sigurnošću mogu potvrditi da se takav uzgojni oblik pokazao odličnim u našem klimatu.

Ovisno o vremenskim prilikama rezidba će se produžiti gotovo do kraja ožujka. Vinogradari s bogatim iskustvom tvrde da je najbolje rezati oko svetog Josipa. Ove godine upravo će tako i biti.

Autor: Marijan Tomac


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Rezidba vinograda Prinosi Vinogradarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sve je spremno za prvi Festival agronomije - Agrifest 2024. u Ivankovu, događaj kojega organiziraju tvrtke Agricon, Novocommerce International, Timac Agro i Bayer.