Pretraga tekstova
Proizvodnja vina u Hrvatskoj pala je prošle godine na 1,27 milijuna hektolitara, dok je još 2008. godine iznosila oko 1,35 milijuna hektolitara
U sklopu nedavnog zatvaranja poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, Hrvatskoj je prijavila da ima registrirano 34.000 hektara vinograda, što je važno jer u EU nema sadnje novih vinograda, čak se i potiče krčenje starih vinograda.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da je riječ o statističkom podatku DZS-a, koji je evidentirao 34.000 hektara vinograda, jer novi sustav ARKOD, kojim je evidentirano nešto manje vinograda (oko 27.000 hektara), još nije završen.
Naime, brojni vikendaši u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u prvom redu u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, nisu prijavili vinograde, kojima se bave iz unosnog hobija.
Ipak, cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva, kojim će se omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje vina za tržište. Registar će imati i važnu ulogu u sustavu poticaja i pri organizaciji tržišta vina.
Ovako je bez valjanih podataka sve do nedavno vladala fama da u Hrvatskoj ima blizu 60.000 hektara vinograda. No, realno je taj broj gotovo dvostruko manji, kao i proizvodnja vina za tržište.
Proizvodnja vina u Hrvatskoj, kojeg imamo više nego što su domaće potrebe, pala je prošle godine na 1,27 milijuna hektolitara, dok je još 2008. godine iznosila oko 1,35 milijuna hektolitara.
Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina ih je površine do pola hektara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vinarstvom bave iz tradicije, pri čemu znatan dio proizvedena vina ostaje na obiteljskom gospodarstvu.
Prema Upisniku proizvođača grožđa, uneseno je oko 18.000 proizvođača vina i voćnih vina koji posjeduju oko 20.000 hektara vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište.
Podaci u vezi s Vinogradarskim registrom pohranjeni su u digitalnu alfanumeričku bazu podataka. Nakon usklađivanja zakonodavnog okvira bit će preneseni u sustav LPIS, što su označene poljoprivredne površine koje koristi pojedino poljoprivredno gospodarstvo.
Sav nadzor vezan uz veličinu vinograda mora se zasnivati prije svega na Vinogradarskom registru. Naime, uredbom Europske komisije propisano je da države članice EU-a vode vinogradarski registar s ažuriranim podacima o veličini površina pod vinogradima, koja mora biti u bazi podataka, sustavu identifikacije poljoprivredne čestice, odnosno administrativnoj kontroli sukladnoj integriranom sustavu (IACS).
Vinogradari se nadaju da će Vinogradarski registar smanjiti papirologiju, ali i uvesti više reda na domaćem tržištu vina. Naime, zadnjih je godina značajno povećan udio trgovinske razmjene vina u odnosu na domaću proizvodnju. Razmjena je povećana 14 posto, pri čemu je uvoz, količinski promatrano, višestruko veći od izvoza.
Ipak, vinogradarski registar trebao bi zaštititi domaću proizvodnju vina te osigurati veći izvoz, jer nakon njegove uspostave više neće biti potrebna izvozna dozvola za neke zemlje.
Autor: MARINKO PETKOVIĆ
Tagovi
Vinogradarstvo Registar ARKOD Proizvodnja vina Poticaji Upisnik
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/