Registar vinograda

Nedavno Vincekovo bilo je posljednje u koje su vinogradari ušli u vinograde bez Vinogradarskog registra, čije je donošenje Vlada, u sklopu prihvaćanja EU-regulative, najavila do rujna ove godine.

Cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva kojim će omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje vina za tržište.

Registar će imati i ulogu u sustavu poticaja i pri organizaciji tržišta vina.
Naime, proizvodnja vina u Hrvatskoj, kojeg imamo više nego što su domaće potrebe, pala je prošle godine na 1,27 milijuna hektolitara, dok je 2008. godine iznosila oko 1,35 milijuna hektolitara.

Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina njih ima površine do pola hektara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vinarstvom bave iz tradicije, ali i hobija, pri čemu znatan dio proizvedena vina ostaje na gospodarstvu.
Domaća proizvodnja vina godinama je bila približno ista, ali se u posljednja tri desetljeća gotovo prepolovila. Prema dosad završenom Vinogradarskom registru, vinograda u Hrvatskoj ima oko 27.000 hektara. Naime, sve do tog projekta, koji je počeo još 2003. godine, vladalo je mišljenje da u Hrvatskoj ima oko 60.000 hektara vinograda.

Prema Upisniku proizvođača grožđa, uneseno je 17.732 proizvođača vina i voćnih vina koji posjeduju 17.063 hektara vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište.

Podaci u vezi s Vinogradarskim registrom pohranjeni su u digitalnu alfanumeričku bazu podataka. Nakon usklađivanja zakonodavnog okvira bit će preneseni u sustav LPIS, što su označene poljoprivredne površine koje koristi pojedino poljoprivredno gospodarstvo.
Sav nadzor vezan uz veličinu vinograda mora se zasnivati prije svega na Vinogradarskom registru. Naime, uredbom Europske komisije propisano je da države članice EU-a vode vinogradarski registar s ažuriranim podacima o veličini površina pod vinogradima, koja mora biti u bazi podataka, sustavu indentifikacije poljoprivredne čestice, odnosno administrativnoj kontroli sukladnoj integriranom sustavu (IACS).

Vinogradari se nadaju da će Vinogradarski registar smanjiti papirologiju, ali i uvesti više reda na domaćem tržištu vina. Naime, zadnjih je godina značajno povećan udio trgovinske razmjene vina u odnosu na domaću proizvodnju - samo u tri posljednje godine razmjena je povećana 14 posto, pri čemu je uvoz, količinski promatrano, višestruko veći od izvoza.

Vinogradarski registar trebao bi zaštititi i domaću proizvodnju vina te osigurati veći izvoz, jer nakon njegove uspostave više neće biti potrebna izvozna dozvola za neke zemlje.

U Hrvatskoj dominiraju tri sorte grožđa: graševina, malvazija istarska i plavac, čija je zastupljenost oko 47 posto, dok ostatak čini 28 sorta, pri čemu nijedna pojedinačno nije zastupljena više od tri posto. U zemljama EU-a u tijeku je vinogradarska reforma koja uključuje gašenje starih vinograda do 2012. godine zbog znatnih tržišnih viškova vina.

Izvozimo skupo, a uvozimo jeftino vino

Hrvatska izvozi samo 300 vagona vina godišnje, dok je uvoz vina, posebno onih jeftinijih, pet puta veći. Međutim, sreća u nesreći je ta da su prosječne izvozne cijene hrvatskih vina bile gotovo trostruko veće od cijena uvoznih vina. Značajan segment u ukupnoj potrošnji vina u Hrvatskoj, koja u prosjeku iznosi oko 20 litara godišnje, jest turistička potrošnja.

Autor: Marinko Petković